Naslov
Utjecaj turizma na održivost gradova
(Impact of Tourism on the Sustainable Urban Development)

Autori
Golem, Ante

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
06.11

Godina
2019

Stranica
101

Mentor
Klarin, Tomislav

Ključne riječi
urbanizacija, održivi razvoj, turizam, održivi razvoj turizma, održivi razvoj gradova
(urbanization, sustainable development, tourism, sustainable development of tourism, sustainable urban development)

Sažetak
Potreba za boljim životom i rastom životnog standarda postala je, možemo reći, primarna čovjekova potreba. Upravo ova potreba potaknuta industrijalizacijom, razvojem tehnologije i rastom stanovništva na globalnoj razini rezultirala je rastom broja gradova, te dodatnim razvojem postojećih. Urbanizacija je proces koji je zahvatio cijeli svijet, a djelovala je tako da se postojeće ruralno stanovništvo odlučilo napustiti svoje domove radi potrage za boljim životnim uvjetima. Zbog prekomjernih migracija koncepcija urbanizacije dobila je novo značenje, više se ne odnosi samo na razvitak gradova, nego i na smanjenje razlika između ruralnih i urbanih područja, a 2007. godine prvi je put zabilježen veći broj urbanog stanovništva u odnosu na ruralno stanovništvo, s procjenom da će u 2050. godini 66 % svjetskog stanovništva živjeti u urbanim okolinama. Važnost gradova uočena je od početka njihova postanka te je industrijalizacija zajedno s tehnološkim inovacijama potaknula dalji razvitak što je rezultiralo stvaranjem gradova kakve danas poznajemo. Prema podatcima Ujedinjenih naroda u 2018. godini bilo je 548 gradova s preko milijun stanovnika, te 33 megagrada s preko 10 milijuna stanovnika. Dokaz da su gradovi pokretači modernog svijeta i gospodarskog razvoja brojnih zemalja jest 80 % globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) koji se generira u gradovima. Problem urbanizacije očituje se u neplaniranom i prebrzom rastu i razvoju gradova što se na kraju negativno odražava na okoliš ali i na stanovništvo gradova. Urbanizacija se očituje brojnim pozitivnim i negativnim učincima koje rast i razvoj gradova vrše na okoliš i stanovništvo. Urbanizacija se može iskoristiti kao prilika jer pozitivno utječe na produktivnost i gospodarski razvoj, pokreće inovacije i ulaganja u infrastrukturu, i najvažnije, pruža bolje životne uvjete, kvalitetniju edukaciju, viši životni standard. S druge strane, javljaju se brojni društveni, gospodarski i ekološki problemi koji nastaju zbog prenapučenosti i neplaniranog razvoja. Problemi urbanizacije iskazuju se u obliku siromaštva, kriminala, brojnih infrastrukturnih i ekoloških problema, kao što su gužva u prometu, onečišćenje bukom, zagađenje zraka, vode i tla, koji utječu na zdravlje i u konačnici pad kvalitete života u urbanim okolinama. Navedeni problemi uzrokuju visoke troškove i neučinkovitosti u korištenju lokalnih resursa ugrožavajući održivi razvoj. U budućnosti prilikom daljnjeg planiranja i razvoja, pozornost bi se trebala usmjeriti na minimiziranje negativnih i maksimiziranje pozitivnih učinaka. Zbog navedenih problema s kojim se svijet suočava zbog procesa urbanizacije, brojne zemlje odlučile su se za održivi razvoj. Održivi razvoj definiran je trima sastavnicama održivosti, ekološkom, ekonomskom i socijalnom, radi osiguranja dugoročne održivosti potrebno je uspostaviti ravnotežu između svih triju sastavnica. Prvi put održivi je razvoj spomenut 1972. godine u okviru konferencije Ujedinjenih naroda (Štokholmska konferencija), pritom označavajući prekretnicu o pitanju međunarodne zaštite okoliša. Održivi razvoj zalaže se za korištenje količine resursa koja se može nadoknaditi, te generiranje količine otpada koja se može zbrinuti bez stvaranja dodatne opasnosti za okoliš i društvo. Danas postoje tri vrste održivosti, slaba, umjerena i jaka koje karakteriziraju odnos čovjeka i prirode. Održivi razvoj definiran je brojnim ciljevima i načelima radi smanjenja negativnih učinaka na okoliš, poboljšanje životnih uvjeta, očuvanje prirodnih resursa te osiguranje jednakih mogućnosti za razvoj generacijama koje slijede. Tema održivog razvoja okosnica je konferencije, pod nazivom United Nations Conference on Environment and Development – UNCED, u Rio de Janeiru 1992. godine, gdje je prihvaćen prvi akcijski plan djelovanja odrţivog razvoja – Agenda 21. Nakon toga slijedile su brojne konferencije, nadopunjavali su se ciljevi i načela u skladu s potrebama drţava u razvoju, a kao najpoznatiji ciljevi održivog razvoja ističu se Milenijski razvojni ciljevi i Ciljevi održivog razvoja te pružaju zajednički plan za mir i prosperitet ljudi i planeta. Navedeni ciljevi predstavljaju nacrt za postizanje održive budućnosti kroz borbu s aktualnim globalnim izazovima. Što se tiče Republike Hrvatske, razvoj gradova napredovao je u skladu s drugim zemljama južne i srednje Europe, a zbog burne povijesti i regionalnih razlika smještena je u skupinu slabije urbaniziranih zemalja u Europi. Viši postotak urbanizacije zabilježen je u primorskim regijama, a glavni razlog tomu je razvitak turizma u Hrvatskoj. Provedbom brojnih aktivnosti i boljim planiranjem Hrvatska pokušava uhvatiti korak s razvijenijim zemljama Europe. Hrvatska se u početcima ideje o održivom razvoju uključila u svjetsku politiku vezanu za ovu temu. Sudjelovanjem na svim vaţnim konferencijama prihvatila je obvezu promicati i provoditi politiku održivog razvoja, koja je prethodila Zakonu o zaštiti okoliša, s centralnom ulogom Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske. U strategiji je navedeno 8 izazova s kojima se Hrvatska suočava prilikom realizacije ideje o održivom razvoju. Gradovi kao velika urbana središta predstavljaju urbane turističke destinacije koje privlače mase ljudi. Zbog masovnosti stanovništva koje već živi u gradovima, kada se pridoda sve veći broj turista koji posjećuje gradove, oni postaju prenapučeni, što rezultira brojnim problemima kada je riječ o razvoju i održivosti gradova. Kao rješenje vlastitih problema u kratkom roku, gradovi se oslanjaju na brzu i neplaniranu ekspanziju i razvoj, ne uzimajući u obzir prostorno planiranje i uređenje grada. Na taj način stvaraju se dodatni problemi poput nerazvijene infrastrukture i nezadovoljstva lokalnog stanovništva. Kako bi se negativni utjecaji s kojima se gradovi susreću umanjili, te kako bi se lokalnom stanovništvu osigurao bolji život i budućnost, potrebno je provoditi ispravne politike razvoja grada koje su u skladu s održivim razvojem, uzimajući u obzir potrebe lokalnog stanovništva. Implementacijom održivog razvoja gradovi bi u budućnosti trebali moći samo rješavati probleme s kojima se susretnu. Brojni gradovi prepoznali su mogućnosti i benefite koji nastaju provedbom načela i ciljeva održivog razvoja uključujući i gradove u Hrvatskoj. Ministarstvo regionalnog razvoja u suradnji s Europskom unijom osigurava novčana sredstva hrvatskim gradovima u unutrašnjosti i na otocima koja su namijenjena održivom razvoju gradova i njihove aglomeracije, kao i povećanju kvalitete života njihovih stanovnika. U modernom dobu gospodarski razvoj bez očuvanja okoliša više nije prihvatljiv. Svijet je posljednjih godina zahvatio pozitivan trend turističkih putovanja, ponajprije zahvaljujući napretku tehnologije, većoj mobilnosti i informiranosti turista, ali i rastom broja svjetskog stanovništva. Turizam iz godine u godinu bilježi sve veći broj turističkih putovanja, u 2017. godini 1.326 milijuna turističkih dolazaka. Trenutačni turistički trend karakterizira masovnost, gdje se prilikom putovanja ne obraća pozornost na to kako turizam utječe na okolinu. Turizam pokreće velike mase ljudi, što mu daje veliku snagu, čini ga veoma bitnim faktorom razvoja u današnje vrijeme, ostvarujući 10 % ukupnoga svjetskog BDP-a. Neusvajanjem koncepcije održivog razvoja turizma, za turističke destinacije, značilo bi pad turističke aktivnosti za brojne destinacije. Kako bi se osigurao dugoročni životni vijek turističkih destinacija, potrebno je usvojiti koncepciju odrţivog razvoja, točnije razvoj provoditi prema unaprijed propisanim načelima i ciljevima održivog razvoja, koji pomažu da se osigura ravnoteža između glavnih triju sastavnica održivog razvoja. Potpuna implementacija održivog razvoja nije moguća bez suradnje svih dionika turizma zbog čega je potrebna edukacija o važnosti održivog i odgovornog razvoja. Hrvatska, kao država koja je poznata u cijelom svijetu po turizmu, također bilježi pozitivne turističke trendove, odnosno u posljednjih nekoliko godina broj dolazaka raste po stopi od oko 9 %, a broj noćenja raste po stopi od 8, 5 % godišnje. Osim broja dolazaka i noćenja, zabilježen je i rast prihoda od turizma od 38, 6 %. Hrvatski turizam razvija se prema Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine, u kojoj se ističe vizija razvoja koja je bazirana na dugoročnosti i održivosti. Iz navedene strategije proizašao je akcijski plan razvoja turizma u kojem se ističu ciljevi pomoću kojih bi se dugoročno trebao smanjiti pritisak na okoliš od turizam. Brojni primjeri pokazuju pozitivan trend održivog razvoja turizma u Hrvatskoj. Od urbanih turističkih destinacija u Hrvatskoj po broju posjećenosti ističu se Zagreb, Dubrovnik, Split i Zadar koji iz godine u godinu bilježe porast turističkih dolazaka i noćenja. Rast i razvoj turizma u urbanim destinacijama rezultirao je ovisnošću turističkih destinacija o turizmu, ponajprije zbog gospodarsko-ekonomskih pozitivnih strana turizma. Od svih destinacija u Hrvatskoj ističe se grad Zadar, u kojem uz rast dolazaka i noćenja turizam ne predstavlja primarnu gospodarsku aktivnost, jer sa 11, 5 % ukupnih prihoda, sektor pruţanja smještaja i pripreme hrane u turizmu nalazi se na trećemu mjestu. Potrebno je i dalje poticati i razvijati turizam u urbanim destinacijama, ali tako kako to nudi održivi razvoj, čime bi se osigurala dugoročna konkurentnost hrvatskog turizma na turističkom tržištu. U provedenome anketnom istraživanju sudjelovalo je ukupno 237 ispitanika, kojim se htjelo utvrditi stavove građana o učincima turizma na Zadar kao turističku destinaciju. Ispitanici su podijeljeni prema dobi, uključenosti u turističku djelatnost i prema mjestu stalnog prebivališta. Istraživanje je pokazalo kako lokalno stanovništvo smatra kako turizam pozitivno utječe na Republiku Hrvatsku, Zadarsku županiju, te grad Zadar, a također smatraju da je utjecaj nešto slabiji na njihove obitelji i njih osobno, što se može povezati s rezultatima uključenosti u turizam, gdje je 56 % ispitanika uključeno, a 44 % nije. U velikoj većini ispitanici su zadovoljni gradom kao destinacijom, i s onim što grad dobiva od turizma, ali su suprotno tomu iskazali nezadovoljstvo iskorištenošću turističkih potencijala i radom lokalnih tijela javne uprave i države u funkciji turizma. Prema mišljenju ispitanika, najizraženiji su negativni učinci nedostatka parkirnih mjesta i gužve u prometu, dok se kao najmanje izraženi učinci navode netrpeljivost zbog dolazaka drugih vjera i kultura, te povećanje prostitucije. Problem koji je potrebno naglasiti iseljavanje je ljudi s poluotoka, koji je prepoznalo više od pola ispitanika bez obzira na njihovu uključenost u turizam. Turizam ostvaruje i brojne pozitivne učinke, od kojih su ispitanici izdvojili povećanje zaposlenosti i povećanje potrošnje, dok prilikom daljnjeg razvoja turizma, prema rezultatima istraţivanja, više bi pozornosti trebalo posvetiti izgradnji i jačanju kulturnog identiteta, i zaštiti urbanog prostora.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA