Naslov
Hrvatski otoci-puni života

Autori
Dević, Magdalena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za turizam i komunikacijske znanosti

Mjesto
Zadar

Datum
25.03

Godina
2021

Stranica
70

Mentor
Klarin, Tomislav

Ključne riječi
hrvatski otoci, depopulacija, otočni razvoj, perspektive, samoodrživost
(Croatian islands, depopulation, island development, perspectives, self - sustainability)

Sažetak
Problem hrvatskih otoka je kompleksno pitanje. U ovom radu ciljevi istraživanja bili su utvrđivanje obilježja i opis života hrvatskih otoka te zabilježavanje razloga koji su ih doveli u situaciju u kojoj se nalaze. Sljedeći je cilj bio utvrditi mogućnosti i ograničenja otočnog života i razvoja na otocima te predložiti određene smjernice za opstanak i razvoj u budućnosti. Posebna pažnja u ovom radu je bila usmjerena upravo na razvoj i stagnaciju hrvatskih otoka koja ih je dovela u ovu poziciju zbog stalne depopulacije otočnog stanovništva. Prepoznala se važnost mirnog i staloženog života u suprotnosti s užurbanosti grada, ali su se prepoznali i određeni problemi i prijetnje koje su drastično dovele do stanja u kojima se otoci nalaze. U prvom redu su to problemi lokalne zajednice od koje sve počinje, lokalnih i regionalnih vlasti te na kraju države. Najviše problema se vidi na malim hrvatskim otocima na kojima nerijetko nedostaje i osnovna infrastruktura poput struje i vode. Ono što na otocima kronično nedostaje jesu obrazovne ustanove koje u prvom planu dovode do iseljavanja mladog stanovništva, a time na otocima živi staro stanovništvo koje ne donosi revitalizaciju otočnog stanovništva, čime dolazi do netom spomenute depopulacije. Smatra se da otočne potrebe i potrebe vlasti nisu u balansu te se događa da se većinski ne radi za dobrobit građana već za korist vladajućih. Ono što je spomenuto kao prednost je važnost očuvanja baštine koja je dio svake populacije i time doprinosi njihovom razvoju. Upravo to je prepoznato od strane raznih otočnih udruga koje svojim djelovanjem nastoje zaštititi, približiti i promovirati otočni život široj populaciji. Uz prikazane primjere dobre prakse na hrvatskim otocima, ali i otocima u Europi predložene su smjernice i prijedlozi za budući opstanak. U budućem opstanku, smatra se da bi se otoci najviše mogli razvijati u specifičnim oblicima turizma, održivoj poljoprivredi, brodogradnji, ribarstvu, stočarstvu i slično. Dok za sve postoje određeni problemi, rješivi su jer postoje resursi na kojima bi se mogli graditi. Ono što se ističe je važnost energetske tranzicije hrvatskih otoka te iskorištavanje prirodnih resursa jer se smatra da su otoci pravi primjeri za ostvarivanje takvih ciljeva. Pomoću literature i istraživanja da se zaključiti kako su otoci onoliko razvijeni koliko je razvijena njihova zajednica te da sve što se radi, radi se isključivo za njih i zbog njih.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija

POVEZANOST RADA