Naslov
Višeslojnost leksika Kerstnerovih Gruntovčana
(The multifaceted lexis of Kerstner’s Gruntovčani)

Autori
Lasić, Josip ; Macan, Željka ; Marinković, Marina

Izvornik
Studia lexicographica (1846-6745) 31 (2022), 16; 57-77

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
televizijska serija Gruntovčani, leksik i leksička višeslojnost, dijalektološko-povijesnojezični pogled, socio-kulturni pogled, semantičko-pragmatički pogled
(tv series Gruntovčani, lexis and lexical multifacetedness, dialectological and historical linguistic overview, sociocultural perspective, semantic-pragmatic perspective)

Sažetak
Jednim je od čimbenika koji određuje pojedinu društvenu zajednicu i specifičnost njezina govora (Pon 2009), a leksik se unutar pojedinoga govora pokazuje najuočljivijim indikatorom razlikovnosti te je općenito važnom sastavnicom jezika kao sredstva nacionalne integracije i nacionalne diferencijacije (Pranjković 2007, 488). Na oblikovanje je leksičke razine pojedinih hrvatskih govora bilo puno vanjskih utjecaja u smislu „ulaska“ leksema iz drugih, uglavnom susjednih jezika i jezičnih sustava (Lisac 2003, 31). U radu se promatra leksik kultne hrvatske igrane serije Gruntovčani autora Mladena Kerstnera na temelju tekstova knjiga snimanja prvih pet epizoda. Riječ je o kajkavskome izričaju kojem je u osnovi autorov materinji ludbreški govor, prošaran i preslojen brojnim inodijalektalnim elementima. Cilj je istraživanja provedenoga u okviru ovoga rada predstavljanje i analiza slojevitosti leksika televizijske serije Gruntovčani koji se promatra iz nekoliko istraživačkih perspektiva – dijalektološke, socio-kulturne i semantičko- pragmatičke. U fokus istraživanja stavljena su tri leksička sloja koja se naziru u Kerstnerovu tekstu: naslijeđeni slavenski leksički sloj, posuđenice te internacionalizmi. Istraživanjem smo došli do triju spoznaja: 1. gruntovečke leksičke potvrde slavenskoga podrijetla umnogome se podudaraju s onima iz čakavskoga i štokavskoga sustava, te slovenskoga jezika, a zamjetan je i znatan broj novih tvorenica i riječi koje su svojstvene samo kajkavskomu narječju ; 2. zamjetan je i velik broj posuđenica, pri čemu dominiraju germanizmi ; 3. manji udio otpada na internacionalizme koji su u kajkavski sustav ušli i zbog onodobnih društveno-političkih okolnosti. Sve to upućuje na zaključak da je leksik Gruntovčana višeslojnoga karaktera, kao što su to i današnji organski mjesni govori.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA