Pregled bibliografske jedinice broj: 1245835
Pripovjedni postupci u funkciji ironije u romanima „Štefica Cvek u raljama života“ i „Poza za prozu“ Dubravke Ugrešić
Pripovjedni postupci u funkciji ironije u romanima „Štefica Cvek u raljama života“ i „Poza za prozu“ Dubravke Ugrešić, 2021., diplomski rad, preddiplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1245835 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pripovjedni postupci u funkciji ironije u romanima „Štefica Cvek u raljama života“ i „Poza za prozu“ Dubravke Ugrešić
(Narrative procedures in the function of irony in the novels "Štefica Cvek in the Jaws of Life" and "A Pose for Prose" by Dubravka Ugrešić)
Autori
Keran, Matea
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
09.07
Godina
2021
Stranica
29
Mentor
Levanat-Peričić, Miranda
Ključne riječi
Dubravka Ugrešić, "Poza za prozu", "Štefica Cvek u raljama života", ironija, pripovjedne tehnike, metalepsa
(Dubravka Ugrešić, "A Pose for Prose", "Štefica Cvek in the Jaws of Life", irony, narrative techniques, metalepsis)
Sažetak
Središnji dio ovog završnog rada posvećen je naratološkoj analizi dvaju romana Dubravke Ugrešić, Poza za prozu (1978) i Štefica Cvek u raljama života (1981). S obzirom na to da se u navedenim romanima ironija nameće kao dominantni stilski i strukturni element, naratološka interpretacija polazi od izdvajanja onih pripovjednih tehnika i pripovjednih postupaka koji se u njima javljaju u funkciji ironije. Budući da se semantička mreža ironije u romanima ostvaruje na retoričkoj razini, na razini karakterizacije likova i na strukturnoj razini, tj. na razini diskurza, rad se najprije koncentrira na postupke anakronije (s obzirom na odnos diskurza prema priči), zatim na pripovjedne tehnike (uz poseban osvrt na tipologiju tehnika za prikaz svijesti lika koje predlaže Dorrit Cohn), a zatim se, u kontekstu metaliterarnosti, izdvaja dominantno postmodernistički postupak metalepse, karakterističan za oba romana te se u tu svrhu analizira i kompleksan problem odnosa pripovjedača i implicitnog autora kao ključnih instanci narativne komunikacije između fikcije i zbilje u Ugrešićkinim romanima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost