Naslov
Naratološka analiza novelistike Janka Polića Kamova
(Narratological analysis of short stories by Janko Polić Kamov)

Autori
Mikšanek, Maja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
19.09

Godina
2022

Stranica
23

Mentor
Levanat-Peričić, Miranda

Ključne riječi
Janko Polić Kamov, novelistički opus, naratološka analiza, anakronija, tematizacija prostora, karakterizacija i klasifikacija, pripovjedač, fokalizacija, pripovjedne tehnike
(Janko Polić Kamov, short stories, narratological analysis, anachrony, thematisation of space, characterization and classification, narrator, focalizaton, narrative techniques)

Sažetak
Janko Polić Kamov u hrvatskoj književnosti stoji izdvojeno od svih aktualnih književnih struja te anticipira tek nadolazeće pokrete u hrvatskoj, ali i europskoj književnosti. Njegov opus, uz novelistiku, sadrži i dvije zbirke poezije, jedan roman i nekoliko drama. Za naratološku analizu u ovom radu izabrano je dvanaest njegovih novela. To su Brada, Selo, Žena, Katastrofa, Bitanga, Žalost, Sloboda, „Ecce homo!“, Stjenica, Odijelo, Potres i Ispovijest. Naratološka analiza navedenih novela polazi od odnosa priče i diskurza, zatim se uključuje tematizacija i tekstualizacija prostora, klasifikacija i karakterizacija likova, tipovi pripovjedača i fokalizatora te pripovjedne tehnike za prikaz svijesti lika. S obzirom da je težište Kamovljevih novela postavljeno na likovima, tom aspektu analize posvećeno je najviše prostora. Važno je ipak ne zanemariti ostale dijelove koji ulaze u naratološku analizu, čak i one koji nisu često ni značajno zastupljeni (poput fabule), jer i sam izostanak određenog aspekta može sačinjavati bitan dio semantike neke novele. Temeljni oslonac ovog rada je Uvod u naratologiju Maše Grdešić, te posredno i studije Dorrit Cohn, Gérarda Genettea, Shlomith Rimmon-Kennan i Wolfa Schmida. Osim navedenih naratoloških studija, interpretacija pojedinih Kamovljevih novela oslanja se na analitička čitanja Darka Gašparovića, Zorice Jurčević, Sanje Knežević, Danijele Marot-Kiš te Brigite Miloš.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA