Pregled bibliografske jedinice broj: 1245811
Groteskni realizam u distopijskim menipejama Ive Balenovića i Borivoja Radakovića
Groteskni realizam u distopijskim menipejama Ive Balenovića i Borivoja Radakovića, 2018., diplomski rad, diplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1245811 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Groteskni realizam u distopijskim menipejama Ive Balenovića i Borivoja Radakovića
(Grotesque realism in the dystopian menippeans by Ivo Balenović and Borivoj Radaković)
Autori
Visković, Katica
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
08.03
Godina
2018
Stranica
41
Mentor
Levanat-Peričić, Miranda
Ključne riječi
distopijski roman, groteskni realizam, karnevalizacija, menipska satira, smjehovna kultura
(dystopian novel, grotesque realism, carnivalization, menippean satire, culture of laughter)
Sažetak
U radu se istražuju žanrovske poveznice menipske satire i suvremenog hrvatskog distopijskog romana. Menipska satira javlja se još u antičkoj Grčkoj, kao književni oblik koji se bavi aktualnim društvenim problemima kroz parodiju, izrugujući se uglavnom filozofima prirode, religijskim dogmama, znanosti i ljudskoj gluposti. U formalnom smislu odlikuje je često miješanje poezije i proze te karikiranje, hiperbola i fantastika. Menipsku satiru Bahtin je kasnije povezao uz područje „ozbiljno-smiješnog“ u književnosti na kojemu je, uz žanr „sokratovskog dijaloga“, odigrala iznimno važnu ulogu u razvoju umjetničke proze „karnevalskog tipa“. Kao bitno obilježje menipeje Bahtin ističe „grotesknu sliku svijeta“ koju on nalazi u tzv. „rabelaisovskim“ književnim slikama, za koje su karakteristična radikalna iskrivljenja, karikaturalnost, preuveličavanja, ali i subverzivni odnos prema tradiciji i službenoj ideologiji. Premda je Bahtin pojmove „groteskni realizam“ i „karnevalizacija“ istraživao u „narodnoj smjehovnoj kulturi“ srednjeg vijeka i renesanse, njegova su istraživanja kasnije postala polazištem brojnih studija u kojima se analitički pristupa tekstovima koji pripadaju različitim povijesnim epohama i žanrovima. Na tragu takvih pristupa, u ovom se radu interpretiraju suvremeni hrvatski distopijski romani Kuća velikog jada 2084. (2012.) i Vladimir se vraća kući (2013.) Ive Balenovića te Što će biti s nama (2015.) Borivoja Radakovića. Slike snižavanja, gozbene slike, groteskne slike tijela te odnos prema službenoj kulturi i ideologiji povezuju ove romane s obilježjima menipske satire, onako kako ih je opisao Bahtin.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost