Pregled bibliografske jedinice broj: 1245807
Autobiografski i biografski diskurs u opusu Slavenke Drakulić: Hologrami straha ili Frida ili o boli
Autobiografski i biografski diskurs u opusu Slavenke Drakulić: Hologrami straha ili Frida ili o boli, 2018., diplomski rad, diplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar
CROSBI ID: 1245807 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Autobiografski i biografski diskurs u opusu Slavenke Drakulić: Hologrami straha ili Frida ili o boli
(Autobiographical and biographical discourse in Slavenka Drakulić's literary works: Holograms of fear and Frida's Bed)
Autori
Grgurović Banovac, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar
Datum
08.03
Godina
2018
Stranica
47
Mentor
Levanat-Peričić, Miranda
Ključne riječi
feminizam, žensko pismo, spisateljice, Slavenka Drakulić, autobiografija, autofikcija, biografija, fizička bol
(feminism, female writers, Slavenka Drakulić, autobiography, autofiction, biography, physical pain)
Sažetak
Odabranim književnim djelima Slavenke Drakulić, romanima Hologrami straha i Frida ili o boli, u ovom se radu pristupa kao djelima srodnoga (auto)biografskoga diskursa. S gledišta književnih teoretičara jasno je istaknuta mogućnost podudaranja i prožimanja autobiografskih elemenata u biografskoj prozi. Obzirom da spomenuta djela sadrže temeljne odrednice , , ženskoga pisma“, u njihovoj se interpretaciji uzima u obzir i način konstruiranja navedene poetike, koja se odmicanjem od „velikih tema“ usmjerava prema intimističkim. Budući da je cilj ove poetike prikazati žensku intimu, ne čudi činjenica kako mnoge spisateljice posežu za autobiografskim elementima nastojeći što vjerodostojnije rekonstruirati određene emotivne situacije. U skladu s tim, Slavenka Drakulić kao narativni okvir postavlja (auto)biografiju, a zatim neprimjetno u (auto)biografski diskurs ugrađuje fikcionalne elemente. U svojim ženskim romanima bez ustručavanja progovara i o svojoj intimi, a posebice o fizičkoj boli i stanju straha. Rekonstruirajući traumu vlastite prošlosti u Hologramima straha Slavenka Drakulić uspijeva privatno iskustvo prikazati kao dio općega stanja, odnosno vlastitu bolest podići do univerzalne razine. S druge strane, pišući o slikarici Fridi Kahlo uspješno ugrađuje i dio sebe u rekonstrukciju njezina portreta, te se taj roman s pravom smatra pseudo(auto)biografijom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost
