Naslov
Manirizam Pavla Pavličića u poetološkom kontekstu i književnom tekstu
(The Mannerism of Pavao Pavličić in the Poetic Context and Literary Text)

Autori
Galić, Lucija

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar

Datum
31.01

Godina
2019

Stranica
45

Mentor
Levanat-Peričić, Miranda

Ključne riječi
manirizam, tradicija, literarna zbilja, autotematičnost, Pavao Pavličić
(mannerism, tradition, literary reality, autothematicity, Pavao Pavličić)

Sažetak
Kao književna pojava manirizam je često bio predmetom proturječnih pristupa u znanstvenim raspravama o književnosti. Dok je s jedne strane promatran historijski kao razdoblje čije je trajanje ograničeno na period između kasne renesanse i baroka, s druge strane, u tipološkom pristupu, definiran je kao stil koji je rekurzivna pojava i učestalo se javlja u određenim „antiklasičnim“ književnim razdobljima kao reakcija na „klasična“ razdoblja. Takav je pristup uveo E. R. Curtius, a njegovo mišljenje da je manirizam konstanta europske književnosti, donekle preuzima i Pavao Pavličić, no pritom ne isključuje gledanje na manirizam kao na skup stilskih postupaka koji se javlja u određenom razdoblju hrvatske književnosti. Pritom Pavličić primjere manirističkih postupaka promatra u interpretativnom okviru utemeljenom na trima aspektima manirističke poetike – problematiziranju odnosa prema tradiciji, odnosa književnosti i zbilje te odnosa književnosti prema samoj sebi, to jest autotematičnosti. Središnji dio ovoga rada posvećen je izlaganju Pavličićeva teorijskog pristupa poetici manirizma te propitivanju manirističkih tendencija u njegovim romanima Večernji akt (1981.) i Koraljna vrata (1990.), a pritom je analiza njegovih književnih tekstova provedena na temelju interpretativna okvira koji uvodi u svojoj Poetici manirizma (1988.). Zajedničko je obilježje spomenutih romana u kontekstu Pavličićeva tumačenja manirizma da uspješno vode dijalog s tradicijom aktualizirajući je putem citata ili aluzija na djela starije hrvatske književnosti, dok uvođenje fantastike koriste kao mogućnost propitivanja odnosa prema društvenoj zbilji obzirom na značaj koju u njoj ima književnost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA