Naslov
Žene umjetnice u romanima Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan
(Women artists in the novels of Slavenka Drakulić and Irena Vrkljan)

Autori
Bitunjac, Brankica

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za kroatistiku

Mjesto
Zadar, Hrvatska

Datum
29.10

Godina
2021

Stranica
68

Mentor
Knežević, Sanja

Ključne riječi
Slavenka Drakulić, Irena Vrkljan, „žensko pismo, “ Virginia Woolf, „vlastita soba“, žena umjetnica, identitet, konstrukcija identiteta žene umjetnice u književnom tekstu
(Slavenka Drakulić, Irena Vrkljan, "women's writing, " Virginia Woolf, "a room of one’s own", woman artist, identity, construction of the identity of a woman artist in a literary text)

Sažetak
Ovaj rad bavi se ženama umjetnicama i problematikom konstrukcije njihova identiteta u romanima Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan, a cilj je ovoga rada analizirati oblikovanje identiteta žena umjetnica konstruiranih u romanima navedenih autorica te utvrditi sve elemente i čimbenike koji na njega utječu, kao i književne postupke kojima se ostvaruje njegova izgradnja. Na samome početku rasvjetljava se položaj žena umjetnica u književnosti, bilo da je riječ o njima kao spisateljicama ili književnim likovima, a potom se razjašnjava pitanje identiteta i njegova preslikavanja i oblikovanja u književnoumjetničkome tekstu. U prvome se dijelu središnjega dijela rada, polazeći od antiesencijalističkog poimanja identiteta te teze o „vlastitoj sobi“, shvaćenoj kao svojstvena metaforička sintagma koja ženama umjetnicama omogućuje umjetničku kreaciju, a samim time i ulazak u taj prostor „vlastite sobe“, kao prostor oblikovanja, samorazumijevanja, utočišta pa i metamorfoze stvarnosti, proučava identitet žena umjetnica u Drakulićkinim romanima. Zatim se u drugome dijelu razmatra utjecaj rodnih i profesionalnih odnosa žene umjetnice i muškarca umjetnika na oblikovanje identiteta Drakulićkinih žena umjetnica. U trećem se dijelu razmatra identitet žena umjetnica prikazanih u autobiografskoj trilogiji Irene Vrkljan, i to kroz prizmu književnoga teksta kao prostora sjećanja i potrage za identitetom same pripovjedačice-autorice, koja preko biografija drugih dviju umjetnica traga za samom sobom, dok se u četvrtome dijelu sagledava i značaj provodnih motiva (sobe, kuhinje, putovanja, smrti) za povezivanje svih triju donesenih umjetnica i oblikovanje njihovih identiteta i sudbina. Stoga se ovdje iznesenim postavkama i gledištima razmatranja predmetne tematike utvrđuje međusobna isprepletenost rodnog i profesionalnog identiteta žena umjetnica konstruiranih u predmetnim romanima, budući da su specifični temati, iskustva i situacije koji određuju njihov ženski identitet upisani i u njihovo umjetničko stvaralaštvo. Također, zaključuje se da se prilikom oblikovanja identiteta žena umjetnica u romanima Slavenke Drakulić i Irene Vrkljan, između ostalog upotrebljavaju postupci asocijativnoga prisjećanja, spajanja nefikcionalnoga i fikcionaloga, kao i postupci intertekstualnosti i citatnosti, dok se donošenjem slika, fotografija, pisma i ostale građe iz drugih izvora njihovi identiteti dodatno oblikuju i produbljuju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Književnost

POVEZANOST RADA