Pregled bibliografske jedinice broj: 1245680
Čakavsko-štokavske osobitosti Hrabrićeve knjižice zaklinjanja
Čakavsko-štokavske osobitosti Hrabrićeve knjižice zaklinjanja // Glagoljaštvo, baština, tradicija, inovacija
Krk, Hrvatska, 2022. str. 30-31 (predavanje, međunarodna recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1245680 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Čakavsko-štokavske osobitosti Hrabrićeve knjižice
zaklinjanja
(Čakavian-Štokavian properties of Hrabrić's book of incantation)
Autori
Čupković, Gordana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Glagoljaštvo, baština, tradicija, inovacija
Mjesto i datum
Krk, Hrvatska, 20.10.2022. - 22.10.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
čakavsko narječje, štokavsko narječje, glagoljaštvo
(Chakavian dialect, Štokavian dialect, Glagolitic)
Sažetak
Glavni dio glagoljske knjižice različitih zaklinjanja protiv nevremena, koja se čuva u Arhivu HAZU (rukopis VII 21), zapisao je Mate Hrabrić koncem 18. stoljeća i već je prepo- znato kako se u njoj baška cakavica prepliće s jedne strane s elementima hrvatskoga crkvenoslavenskog književnog jezika, a s druge strane s elementima štokavskoga književnog jezika, zbog kojih je pretpostavljeni predložak obrednih odlomaka knjižice koji od štokavskih tekstova rituala rimskoga (Štefanić upućuje na Kašićev tekst, Štefanić 1969: 172). U ovom se radu uspoređuju tekstovi iz Hrabrićeve glagoljske rukopisne knjižice s podudarnim odlomcima iz Kašićeva Rituala rimskog (1640.) te s odlomcima zaklinjanja iz Bandulavićevih Pištola i evanđelja (izdanje iz 1699.) i s odlomcima zaklinjanja koje je u svojoj knjizi Blagosov od polja objavio Josip Banovac (1767.). Iz usporedbe tekstova vidljivi su postupci preuzimanja, ali i različitih prilagodba štokavskih jezičnih osobitosti u glagoljaškom tekstu, i to u razlikovnim fonološkim i gramatičkim kategorijama kao što su nastavci l-participa muškoga roda, refleksi jata, nova jotacija, množinski nastavci padeža, tvorbeni formanti te određene sintaktičke pojave. Zapažanja potvrđuju nepouzdanost književnoga teksta kao izvora u rekonstrukciji slike organskoga idioma zapisivača. Ujedno se, prateći smjerove širenja tekstova, ocrtavaju obrisi izgradnje književnoga jezika izrazito tolerantna prema višenarječnosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
