Naslov
Herakleja (Pseudo Skilak, Peripl, poglavlje 22)
(Herakleia (Pseudo Scylax, Periplus, chapter 22))

Autori
Bibić, MArko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
30.09

Godina
2019

Stranica
40

Mentor
Borzić, Igor

Ključne riječi
Pseudo Skilak, Peripl, Herakleja, Jadran, helenizam
(Pseudo Scylax, Periplus, Herakleia, Adriatic sea, Hellenistic period)

Sažetak
U 7. st. pr. Kr. Grci po prvi puta planski ulaze u Jadran te potaknuti mnogobrojnim razlozima poĉinju osnivati svoje kolonije. O postanku tih naseobina i ţivotu u njima znamo zahvaljujući povijesnim izvorima i arheološkim istraţivanjima. Jedan od tih izvora je Pseudo Skilak, nepoznati autor iz 4. st. pr. Kr. koji je napisao djelo Peripl u kojem opisuje svoje putovanje Sredozemljem. Djelo je napisano u 25 poglavlja od kojih posljednjih 5 opisuje istoĉnu obalu Jadrana. U 22. poglavljuspominje se Herakleja, grĉki grad s lukom.Jedini dokaz o postojanju ove kolonije na našoj obali je novac, a zahvaljujući struĉnjacima koji su se pozabavili ovom problematikomznamo da je njezina kovnica trajala kroz 4. st. pr. Kr. Bronĉani heraklejski novac je podijeljen u tri nominalne vrijednosti koje pripadaju sirakuškom bronĉanom sistemu, a krase ga prikazi grĉkog junaka Herakla s njegovim glavnim atributima i legendom HPA, HPAK, HPAKA ili HPAKAE. Krajem 4. st. pr. Kr. heraklejska kovnica se gasi, a to znamo radi pojave IONIOS i DI prekova. Razlozi gašenja kolonije i njezine kovnice još su nepoznati, ali izgledno je da je glavni razlog pojava gusara i Ardidejaca u Jadranskom moru nakon smrti Dionizija Sirakuškog i slabljenja njegove drţave. Unatoĉ razliĉitim teorijama o ubikaciji ove kolonije, pitanje njezine stvarne lokacije je i dalje otvoreno i nerazjašnjeno.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA