Pregled bibliografske jedinice broj: 1245216
Od (ne)tolerancije do dijaloga i zajedništva.
Od (ne)tolerancije do dijaloga i zajedništva. // Društvena istraživanja, 14 (2005), 3; 545-565 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1245216 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od (ne)tolerancije do dijaloga i zajedništva.
(From (In)Tolerance to Dialogue and Togetherness)
Autori
Mihaljević, Vine ; Jozić, Branko ; Tadić, Stipan
Izvornik
Društvena istraživanja (1330-0288) 14
(2005), 3;
545-565
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
tolerancija, dijalog, zajedništvo
(tolerance, dialogue, togetherness)
Sažetak
Dijalektika između identiteta i drugosti postaje trajnom dinamikom sukoba i zbližavanja, netolerancije i suživota. U naše vrijeme doseg i intenzitet globalizacije snažno vodi međusobnom srastanju dijelova svijeta u jednu cjelinu. Međutim, istodobno potencira krhkost partikularnih identiteta, pa i svijeta u cjelini, i stoga generira nove napetosti i sukobe. Proces globalizacije i razvijanje tolerancije davno su započeli te tako pojmove jednakosti, bratstva i sestrinstva, slobode, pravde, snošljivosti i međusobne upućenosti prema zajedništvu nalazimo još u antici. U posljednje se vrijeme sve više razvija osjetljivost prema drugosti i sve su intenzivniji napori u prevladavanju uskogrudnosti duha i mahnite agresivnosti. Naime, istinski govor o toleranciji, odnosno o dijalogu, konvergira prema govoru o ljubavi, jer je smisao vlastite slobode da se preobrazi u ljubav koja rađa prijateljstvo. Dobiveni rezultati, koji su osobna mišljenja pripadnika laičkih crkvenih pokreta o (ne)slaganju s istinitosti tvrdnji koje govore o tome čine li kršćanske sekte i novi religijski pokreti čovjeka sretnim, iscjeljuju li čovjeka potpuno, usmjeravaju li čovjeka prema krivom spasenju, pomažu li čovjeku otkriti smisao života, ispiru li ljudima mozak, ostvaruju li samo ekonomsku dobit i varaju li ljude, kao i rezultati koji predstavljaju stavove ispitanika o odnosu njihova pokreta prema kršćanskim sektama i novim religijskim pokretima, pokazuju da – i na razini laičkoga crkvenog pokreta i na individualnoj razini ispitanika – postoji zamjetno veća otvorenost i poštivanje novih religijskih pokreta od otvorenosti i poštivanja sekti kršćanske provenijencije.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb