Naslov
Citati u romanu Kuga i kolera Patricka Devillea – prijevodne strategije
(Quotations in Patrick Deville's novel Plague and Cholera: Translation Strategies)

Autori
Spajić, Marija

Vrsta, podvrsta
Radovi u časopisima, stručni

Izvornik
Drugi znanstveno-stručni skup Hrvatskog društva sveučilišnih lektora "Jezici i svjetovi" (2023)

Status rada
Prihvaćen

Ključne riječi
Deville, Kuga i kolera, intertekstualnost, književni sustav, prijevodne strategije
(Deville, Plague and Cholera, intertextuality, literary system, translation strategies)

Sažetak
U radu se analizira problem intertekstualnosti u prevođenju romana Kuga i kolera Patricka Devillea na hrvatski. Budući da mu je jedno od obilježja prisutnost (najčešće neobilježenih) citata iz djela kanonskih autora francuske književnosti (Rimbaud, Baudelaire i drugi), u ovom romanu posebno do izražaja dolazi činjenica da značenje i učinak teksta proizlaze i iz njegova odnosa prema drugim tekstovima. Svaki citat u relaciji je s tekstom u kojem se javlja i s tekstom iz kojeg je preuzet te koji, kao njegova sinegdoha, priziva u svijest (implicitnog ili stvarnog) čitatelja. Prevođenjem se ta intertekstualna mreža usložnjuje jer je prevedeni citat u relaciji ne samo s tekstom u kojem se javlja i s tekstom iz kojeg je preuzet nego i s postojećim prijevodima teksta iz kojeg je preuzet te koje, idealno, priziva u svijest svog (implicitnog ili stvarnog) čitatelja. Povrh toga, prenošenjem teksta iz književnog sustava kulture izvornika u književni sustav kulture prijevoda dolazi do de/rekontekstualizacije pa se samim time recepcija prevedenog teksta odvija u više ili manje drukčijim uvjetima, u kojima prijevod stoji u relaciji s bibliotekom književnog sustava svoje kulture. Ako polazimo od pretpostavke da prevoditelj bira onu prijevodnu strategiju koju drži najboljom u nastojanju da učinak prevedenog teksta bude što je moguće ekvivalentniji učinku izvornika, postavlja se pitanje koja je to strategija u slučaju prevođenja citata u romanu Kuga i kolera na hrvatski. Oslanjajući se na teorije intertekstualnosti (Genette, Oraić-Tolić) i relevantne traduktološke radove (Folkart, Popovič, Roux-Faucard) te uzimajući u obzir položaj koji citirani tekstovi zauzimaju u sustavima francuske i hrvatske književnosti, analiziraju se rješenja u hrvatskom prijevodu te ih se uspoređuje s onima u srpskom i slovenskom prijevodu.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost

POVEZANOST RADA