Naslov
Arheologija roda: prošlost, sadašnjost, budućnost
(Gender Arhaeology: past, present, future)

Autori
Pavišić, Ivana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za arheologiju

Mjesto
Zadar

Datum
30.09

Godina
2019

Stranica
28

Mentor
Radić Rossi, Irena ; Glavaš, Vedrana

Ključne riječi
rod ; feminizam ; uloga žena ; teorijski okvir ; znanstveni pristup ;
(gender ; feminism ; women's role ; theoretical framework ; scientific approach)

Sažetak
Arheologija roda disciplina je nastala osamdesetih godina prošlog stoljeća, kao odgovor na androcentrizam koji je dotada vladao u arheološkoj znanosti. Nastala je iz potrebe da se prilikom arheoloških istraživanja uzme u obzir i ženska uloga, doprinos i percepcija prošlosti. Najveći doprinos razvoju ove discipline dale su Margaret W. Conkey i Janet D. Spector svojim člankom Archaeology and the Study of Gender čime su ukazale na pogreške u dotadašnjem pristupu proučavanja materijalne kulture te ponudile potencijalna rješenja za budućnost. Navode da je, ako se želi vjerodostojno prikazati i razumjeti prošlost, nužno uzeti u obzir rod kao važan čimbenik u konstrukciji iste. To znači da je potrebno valjano interpretirati i uzeti u obzir pojam roda u povijesnim i prapovijesnim zajednicama i dovesti ga u vezu s materijalnom kulturom koja se proučava. S druge strane, arheologija roda, potaknuta tadašnjim društvenim događanjima, prije svega feminizmom, dolazi u opasnost od politizacije u jednakoj mjeri kakav je slučaj bio u arheološkim istraživanjima prije pojave ove discipline. Primjer ovakve, pogrešne prakse je izučavanje prapovijesnih figurina kao navodnih dokaza matrijarhalnog ustroja prapovijesti što su odbacili svi ozbiljniji znanstvenici. Pozitivni primjeri primjene arheologije roda u arheološkim istraživanjima su brojni. Problemi poput podjele rada, oružja u neočekivanim kontekstima ili pretpostavki o ulogama žena u prošlosti mnogo su puta razjašnjeni zahvaljujući korištenju pristupa arheologije roda. Dok se u određenim državama arheologija roda primjenjuje već gotovo rutinski, ovakav pristup proučavanju u Hrvatskoj još nije zaživio. Potrebno je napraviti reviziju prošlih istraživanja, educirati arheologe o potrebi prepoznavanja roda u prošlosti te ukazati na važnost ovakvog pristupa u razumijevanju i koncipiranju cjelovite slike prošlosti, što je cilj kojemu svi arheolozi teže.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arheologija

POVEZANOST RADA