Pregled bibliografske jedinice broj: 124486
Inducirana bronhalna reakcija progresivnim i konstantnim testom tjelesnog opterećenja
Inducirana bronhalna reakcija progresivnim i konstantnim testom tjelesnog opterećenja, 2003., magistarski rad, Medicinski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 124486 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Inducirana bronhalna reakcija progresivnim i konstantnim testom tjelesnog opterećenja
(Bronchial reaction induced by progressive and constant exercise-challenge test)
Autori
Pulanić Klepac, Tajana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Medicinski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
29.04
Godina
2003
Stranica
112
Mentor
Kanceljak-Macan, Božica
Ključne riječi
nespecifična bronhalna reaktivnost; test tjelesnim opterećenjem; konstantni protokol; progresivni protokol; FEV1; astma; rinitis
(exercise-challenge test; constant protocol; progressive protocol; non-specific bronchial reactivity; asthma; rhinitis; FEV1)
Sažetak
Tjelesno opterećenje se smatra nefarmakološkim, neimunološkim, dakle nespecifičnim bronhoprovokativnim stimulusom koji u većine oboljelih od astme izaziva bronhokonstrikciju. Malo je studija koje su ispitivale bronhalnu reakciju nakon testa tjelesnim opterećenjem u zdravih i rinitičara, kao i utjecaj nespecifične bronhalne reaktivnosti i preosjetljivosti dišne sluznice na veličinu te reakcije. Usprkos prihvaćenog stava da je konstantni protokol tjelesnim opterećenejm efikasniji od progresivnog u provokaciji bronhospazma, rijetka su istraživanja koja su izravno usporedila dva testa tjelesnim opterećenjem, a rezultati su kontroverzni. U ovo istraživanje uključeni su zdravi ispitanici dobrovoljci (Z)(N=16), oboljeli od alergijskog rinitisa (AR)(N=16) i oboljeli od alergijske astme (AA)(N=19). U svakog ispitanika primijenjen je progresivni submaksimalni test po Bruce-u i standardni konstantni submaksimalni test tjelesnim opterećenjem prema preporukama ATS u dva različita dana. Testovi su bili istog intenziteta izraženog u MET-ima. Bronhalna reakcija je praćena mjerenjem dva parametra FEV1 i FEF25-75. FEV1 je izražen i evaluiran na tri načina: kao indeksni pad FEV1, FEV1%N i kao AUC0-30, dok je FEF25-75 izražen kao indeksni pad FEF25-75. U skupinama ispitanika analizirana je zasebno bronhalna reakcija izazvana progresivnim (PTO) i konstantnim (KTO) tjelesnim opterećenjem. Rezultati su pokazali značajnu razliku između FEV1%N prije i FEV1%N nakon progresivnog testa samo u astmatičara (93, 9: 87, 0%, p=0, 0017). Međutim, razlika između FEV1%N prije i FEV1%N nakon konstantnog protokola utvrđena je u sve tri grupe ispitanika (Z: 108, 5:111, 3%, p=0, 010), (AR: 112, 7: 108, 7%, p=0, 0086), (AA: 93, 6: 86, 2%, p<0, 01). Analizirajući međusobno bronhalne reakcije nakon testova tjelesnim opterećenjem nije utvrđena između progresivnog i konstantnog testa značajna razlika u FEV1%N, indeksnom padu FEV1, AUC0-30 i indeksnom padu FEF25-75 unutar pojedinih skupina. Međutim, nakon konstantnog testa oboljeli od alergijske astme imali su značajno veći indeksni pad FEV1 nego oboljeli od alergijskog rinitisa i zdravi ispitanici (8, 4: 2, 9: 2, 4%, p=0, 0083), kao i značajno veću AUC0-30 (127, 7: 29, 6: 33, 1, p=0, 025). Nakon progresivnog testa astmatičari su imali značajno veći indeksni pad FEV1 u odnosu na zdrave (8, 6: 1, 7%, p=0, 007). Na temelju izmjerenih vrijednosti površine AUC0-30 i indeksnog pada FEF25-75 u zdravih ispitanika izračunate su granične vrijednosti za pozitivnu bronhokonstriktornu reakciju kao srednje vrijednosti + dvije standardne devijacije: za površinu AUC0-30= 121 min x % i indeksni pad FEF25-75= 16, 5%. U oboljelih od alergijske astme utvrđena je značajna povezanost nespecifične bronhalne reaktivnosti na histamin izražene kao PD20FEV1 s veličinom bronhalne reakcije nakon konstantnog tjelesnog opterećenja izražene kao indeksni pad FEV1 (r=-0, 52, p=0, 022) i površine AUC0-30 (r=-0, 61, p=0, 0060). Utvrđena je značajna povezanost između bronhalne reaktivnosti na histamin izražene kao PD20FEV1 i kožne reaktivnosti na Dermatophagoides pteronyssinus izražene kao srednji promjer urtike (r=0, 31, p=0, 016), što nije utvrđeno za pelude stabala, pelude trava i pelude korova. Međutim, nije utvrđena značajna povezanost kožne reaktivnosti izražene kao srednji promjer urtike na Dermatophagoides pteronyssinus, peludi stabala, trava i korova s veličinom bronhalne reakcije na tjelesno opterećenje izražene kao indeksni pad FEV1, AUC0-30 i indeksni pad FEF25-75.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Projekti:
0022004
Ustanove:
Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, Zagreb
Profili:
Božica Kanceljak-Macan
(mentor)