Pregled bibliografske jedinice broj: 1244807
Afirmacija očuđenja u poeziji Danijela Dragojevića
Afirmacija očuđenja u poeziji Danijela Dragojevića, 2019., diplomski rad, diplomski, Odjel za kroatistiku, Zadar, Hrvatska
CROSBI ID: 1244807 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Afirmacija očuđenja u poeziji Danijela Dragojevića
("Ostranenie“ (estrangement, marvel) affirmation in
Danijel Dragojević's poetry)
Autori
Karaga, Marija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Odjel za kroatistiku
Mjesto
Zadar, Hrvatska
Datum
04.06
Godina
2019
Stranica
59
Mentor
Knežević, Sanja
Ključne riječi
Danijel Dragojević, suvremeno hrvatsko pjesništvo, afirmacija očuđenja, fenomenologija
(Danijel Dragojević, contemporary croatian poetry, "ostranenie" (estrangement), phenomenology)
Sažetak
Ema diplomskog rada posvećena pjesništvu Danijela Dragojevića afirmacija je očuđenja u njegovoj lirici. U književno-povijesnom kontekstu Dragojević u književnost ulazi s tzv. razlogovskim naraštajem druge moderne, tj. piscima koji su se 1960-ih okupili oko književnog časopisa Razlog. Premda je Dragojević nekim poetičkim elementima blizak razlogovcima kritika se slaže kako se njegovo stvaralaštvo nalazi izvan središnjeg tijeka 60-ih te ga se treba proučavati kao zaseban pjesnički model. Eruditni je pisac te u njegovome djelu možemo prepoznati razne vrste umjetničkih poticaja od hrvatske baštine, svjetske književnosti i filozofije do likovne umjetnosti. Ipak, usprkos brojnim poticajima valja istaknuti kako je Dragojević stvorio autonoman pjesnički, filozofski sustav kroz koji oblikuje svoja djela. Nakon što smo iznijeli autorove bio-bibliografske podatke te općenito opisali poetičke osobitosti njegova stvaralaštva interpretirali smo pjesme iz odabranih zbirki te na temelju interperatcije uspostavili glavne „očuđavalačke“ postupke. To su: subjektno očuđenje u pjesmi koje se temelji na filozofskoj, fenomenološkoj matrici te specifični pjesnički postupci: dvojnosti subjekta, elementi igre i zamjene, projekcija i identifikacija subjekta s objektom promatranja, preplitanje subjekta s prirodom, neočekivana sentencioznost, stalni motivi vezani uz pjesničko očuđenje, neobične perspektive te žanrovska hibridnost. Na temelju čitanja kritičke literature u opisivanju pjesničkih postupaka upotrjebljeni su i pojmovi sanjarija, tvarna imaginacija i poetika drugosti.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija, Književnost