Pregled bibliografske jedinice broj: 1244618
Obilježja i kvaliteta života hrvatskih umirovljenika: Što starenje čini uspješnim?
Obilježja i kvaliteta života hrvatskih umirovljenika: Što starenje čini uspješnim? // 29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice. Knjiga sažetaka / Kuterovac Jagodić, Gordana ; Ambrosi-Randić, Neala ; Nakić Radoš, Sandra ; Smojver-Adžić, Sanja (ur.).
Zagreb: Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2022. str. 160-160 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1244618 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Obilježja i kvaliteta života hrvatskih
umirovljenika: Što starenje čini uspješnim?
(Characteristics and quality of life of Croatian
retirees: What makes aging successful?)
Autori
Jelić, Katarina ; Korać, Dora ; Kopilaš, Vanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice. Knjiga sažetaka
/ Kuterovac Jagodić, Gordana ; Ambrosi-Randić, Neala ; Nakić Radoš, Sandra ; Smojver-Adžić, Sanja - Zagreb : Hrvatsko psihološko društvo (HPD), 2022, 160-160
ISBN
978-953-49429-3-2
Skup
29. godišnja konferencija hrvatskih psihologa: Psihologija u promociji cjeloživotnog razvoja, otključavanju potencijala i jačanju otpornosti pojedinca i zajednice
Mjesto i datum
Tuheljske Toplice, Hrvatska, 09.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
starenje ; umirovljenici ; kvaliteta života ; mentalno zdravlje
(ageing ; retirement ; quality of life ; mental health)
Sažetak
Ljudski vijek se posljednjih godina značajno produljio te se fokus gerontologije i zdravstvene psihologije sve više prebacuje na utvrđivanje čimbenika koji određuju kvalitetu života. Starija dob razdoblje je brojnih promjena na tjelesnom, kognitivnom, emocionalnom i socijalnom planu, ali unatoč gubicima javljaju se i dobici, posebno u generativnosti, ugodnosti i emocionalnim vještinama. S obzirom da korisnici mirovine čine značajni udio stanovništva RH, cilj ovog istraživanja bio je ispitati subjektivne čimbenike uspješnog starenja, odnosno utvrditi u kojem smjeru je potrebno razvijati intervencije radi poboljšanja kvalitete njihovog života. U istraživanju je sudjelovalo 274 umirovljenika, od čega 182 žena (66, 4%) te 92 muškaraca (33, 6%) prosječne dobi 70 godina (SD=8.5). Od standardiziranih upitnika korišteni su Skala samoprocjene uspješnog starenja, Kratka forma UCLA skale usamljenosti, Gerijatrijska skala depresije- kratka forma te Upitnik emocionalnih vještina i kompetencija (kratka forma). Sudionici su upitnik ispunjavali uživo, nakon što su potpisali informirani pristanak i suglasnost za sudjelovanje. Sukladno očekivanjima, većina varijabli umjereno je do srednje pozitivno povezana, uz iznimku kronološke dobi koja je značajno povezana samo sa subjektivnom dobi. Osobe koje se percipiraju mlađima od svoje objektivne dobi iskazuju manje depresivnih simptoma i bolje emocionalno funkcioniranje, a vlastito starenje procjenjuju uspješnijim. Dobivena je umjerena pozitivna povezanost usamljenosti i depresivnosti te niska, negativna povezanost usamljenosti i emocionalne kompetencije. Starije osobe koje imaju razvijeniju emocionalnu inteligenciju iskazuju nižu razinu depresivnosti. Konačno, model koji kombinira varijable spola i subjektivne dobi u prvom koraku te varijable depresije, usamljenosti i emocionalnih kompetencija u drugome koraku pokazao se statistički značajnim te objasnio gotovo polovicu varijance uspješnog starenja, odnosno 45, 3%. Preporuke za buduća istraživanja idu u smjeru longitudinalnog praćenja promjena u kvaliteti života umirovljenika, gdje bi se mogle uključiti i objektivne mjere poput zdravstvenog statusa ili komorbiditeta, ali i uključivanja varijabli poput stabilnosti i zadovoljstva partnerskim odnosom. Temeljem rezultata ovog istraživanja opravdano je zaključiti kako kvalitetu života relativno zdrave, nekliničke populacije starijih osoba možemo dobro predvidjeti, a potom i povećati kroz promicanje društvene uključenosti, s naglaskom na aktivnosti slobodnog vremena, kao i to da emocionalne kompetencije koje s dobi rastu djeluju kao zaštitni čimbenik za uspješno starenje.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Psihologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet hrvatskih studija, Zagreb