Pregled bibliografske jedinice broj: 1244591
Pohvala prosječnosti:kako (i zašto) istraživati masovnu stanogradnju socijalizma?
Pohvala prosječnosti:kako (i zašto) istraživati masovnu stanogradnju socijalizma? // 5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Zagreb, Hrvatska, 2022. str. 46-46 (predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1244591 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pohvala prosječnosti:kako (i zašto) istraživati masovnu stanogradnju socijalizma?
(Praising "the average": How should we research mass housing of the socialist period and why?)
Autori
Butković Mićin, Lidija
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Skup
5. kongres povjesničara umjetnosti Hrvatske
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 10.11.2022. - 12.11.2022
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
masovna stanogradnja, društvena stanogradnja Jugoslavije, stanogradnja kao arhitektonsko nasljeđe, zaštita moderne arhitekture
(mass housing, social housing in Yugoslavia, mass housing as architectural heritage, formal protection of modern architecture)
Sažetak
Masovna stanogradnja iz razdoblja socijalizma ima nesumnjivo veliku uporabnu vrijednost, odnosno predstavlja vitalni segment stambene zalihe hrvatskih gradova, no važna je i kao kulturna, povijesna i arhitektonsko-urbanistička baština. Stambena politika i programi stambene izgradnje socijalizma odvijali su se u međuigri političkih datosti, zakonskih normi i stručnoga znanja pa se u društvenoj stanogradnji ogledaju vrijednosni stavovi te epohe. Stoga i metodološki okvir istraživanja mora biti prilagođen političko-ideološkim okolnostima produkcije ovih stambenih kompleksa, s posebnim fokusom na zakonsko-administrativne propise, urbanističke strategije, organizaciju građevinskog sektora, primjenu novih građevinskih tehnologija i materijala, odnos projektantske i građevinske struke, (ne)zadovoljstvo korisnika, dok estetsku valorizaciju treba ostaviti u drugome planu. Dokumentiranje ovog graditeljskog sloja hitan je zadatak jer se razvijenom praksom energetske sanacije gube izvorne značajke, pa i identitet čitavih naselja, te bi se pravodobnom znanstvenom obradom mogle prevenirati devastacije, osobito neprimjereni koloristički redizajn pročelja. U izlaganju će se prezentirati istraživačka iskustva autorice na području stambenog fonda socijalističkog perioda i problemi zaštite ove baštine na institucionalnom nivou i iz rakursa baštinskog aktivizma.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Građevinarstvo, Povijest umjetnosti
