Naslov
Eksperimentalni postav za ispitivanje fazno promjenjivog materijala
(Experimental setup for investigation of phase change material)

Autori
Primorac, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
FESB-Split

Mjesto
Split

Datum
26.11

Godina
2021

Stranica
67

Mentor
Sandro Nižetić

Ključne riječi
Fazno promjenjiv materijal ; eksperiment ; toplinska svojstva
(Phase change material ; experimental ; thermal properties)

Sažetak
Povećanje učinkovitosti i pametno gospodarenje energijom od velike su važnosti u današnjem svijetu. Pogotovo se vodi računa da se energija nepotrebno ne rasipa. Sustavi skladištenja latentne energije fazno-promjenjivih materijala brinu se da pohrane taj višak energije i upotrijebe ga onda kada je najpotrebnije i kada osnovni sustavi nisu u mogućnosti isporučiti energiju. Takvi slučajevi javljaju se kod sustava za pripremu potrošne tople vode, koji za vrijeme dana imaju obilne količine sunčeve energije, dok za vrijeme noći gube toplinu ispuštajući je u okolinu. Sustavi skladištenja latentne topline fazno-promjenjivim materijalima rješavaju upravo taj problem, jer se za vrijeme dana „pune“ upijajući višak sunčeve energije, da bi za vrijeme noćnih perioda po potrebi ispustili tu energiju u svrhu zagrijavanja vode. U ovom diplomskom radu istražen je utjecaj poboljšanja prijenosa topline unutar sustava korištenjem aluminijskih rebara u usporedbi sa sustavom bez rebara. Utvrđeno je da za isti volumenski protok fluida kroz sustav, te istu temperaturu fluida, konfiguracija sa rebrima daje znatno bolje rezultate i ima veći odziv. Mjerenja su pokazala da je odziv mjerne točke u blizini cijevi, konfiguracije sa rebrima, za 48 % brži nego odziv iste točke u sustavu bez rebara, dok mjerna točka u sredini spremnika konfiguracije sa rebrima pokazuje odziv koji je za 100 % brži od istoga u konfiguraciji bez rebara. Mjerna točka L1R ostvaruje 70 % maksimalne vrijednosti temperature izmjerene u točki L2R što pokazuje utjecaj blizine cijevi, ali i neophodnost rebara za postizanje ujednačenog temperaturnog polja po cijelom sustavu kako bi došlo do homogenog otapanja fazno-promjenjivog materijala. Navedeni podatci pokazuju kako jednostavna upotreba aluminijskih rebara povećava reaktivnost sustava, čime se dobije bolji i konkurentniji proizvod na tržištu koji iznimno brzo pohranjuje energiju spremnu za daljnju upotrebu. Moguća su i daljnja povećanja učinkovitosti korištenjem metalnih pjena ili razgranatih struktura rebara u kombinaciji za drugim fazno-promjenjivim materijalima, a to sve mogu biti teme budućih istraživanja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Temeljne tehničke znanosti

POVEZANOST RADA