Naslov
Povezanost kognitivnog stila i strategija učenja učenika s efikasnošću korištenja mentalnih mapa
(Correlation between cognitive style and learning strategies of the students with the efficiency of using mental maps)

Autori
Vukas, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za psihologiju

Mjesto
Zadar

Datum
10.10

Godina
2017

Stranica
67

Mentor
Sorić, Izabela

Ključne riječi
mentalne mape, ciljne orijentacije, kognitivni stil, rigidnost, strategije učenja, samoregulacija
(mental maps, target orientation, cognitive style, rigidity, learning strategies, selfregulation)

Sažetak
Prvu modernu inačicu mentalne mape osmislio je britanski psiholog Tony Buzan 1970-te godine. Naime, on je ustanovio kako je ljudski mozak programiran da bolje pamti slike, skraćenice i asocijacije nego suhoparne i nezanimljive tekstove sastavljene samo od slova. Stoga bi korištenjem mentalnih mapa mogli olakšati upamćivanje kompleksnog gradiva kojeg je danas u školskom sustavu sve više. Osim toga, mentalne mape su veoma zabavan i zanimljiv način učenja te se pretpostavlja da će motivirati učenika na učenje. Ovim se istraživanjem želi ispitati postoji li povezanost kognitivnog stila učenika (rigidnost), ciljnih orijentacija (ciljne orijentacije na učenje/izvedbu/izbjegavanje truda) i strategija učenja (dubinsko/površinsko procesiranje i samohendikepiranje) sa količinom upamćenih pojmova uz korištenje mentalnih mapa te učeničkom procjenom korisnosti korištenja mentalnih mapa. U ispitivanju su sudjelovali učenici 6. razreda Osnovne škole „Šime Budinića“ u Zadru. Uzorak se sastojao od 79 sudionika, od toga 43 djevojčice i 36 dječaka. Istraživanje je slijedilo kvazieksperimentalni nacrt. Učenici su na prvom susretu, odnosno, radionici učili o mentalnim mapama te vježbali njihovu izradu. Na drugom susretu/radionici samostalno su izrađivali mentalnu mapu za unaprijed zadani tekst (priču) uz pomoć voditeljice. Treća radionica slijedila je istu shemu kao druga uz dodatak neposrednog testa dosjećanja. Na četvrtom susretu, tjedan dana nakon učenja teksta, primijenjen je test dosjećanja i navedeni upitnici, a na petom susretu, dva tjedna nakon učenja teksta, primijenjen je novi test dosjećanja. Od mjernih instrumenata korištene su: Breskinova skala rigidnosti (Breskin Rigidity Scale, Breskin, 1968), Strategije učenja (CSRL - Components of Self-Regulated Learning, Neimvirta, 1998) i Ciljne orijentacije učenika (Rovan i Jelić, 2002). Rezultati istraživanja pokazali su da mentalne mape više pomažu učenicima koji kao strategiju učenja koriste dubinsko procesiranje. Također, učenicima s većom ciljnom orijentacijom na izbjegavanje truda mentalne mape manje su pomogle u učenju. Nadalje, ne postoji statistički značajna povezanost kognitivnog stila s efikasnošću korištenja mentalnih mapa.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA