Pregled bibliografske jedinice broj: 1244427
Prijevodne objasnidbenice u Danici zagrebečko
Prijevodne objasnidbenice u Danici zagrebečko // Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 79 (2022), 115-155 doi:10.21857/yvjrdcv4ry (međunarodna recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1244427 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Prijevodne objasnidbenice u Danici zagrebečko
(Equivalent explanatory phrases in Danica zagrebečka)
Autori
Novak, Kristian ; Štebih Golub, Barbara
Izvornik
Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (0449-363X) 79
(2022);
115-155
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
objasnidbenice ; Ignac Kristijanović ; višejezičnost ; kajkavski književni jezik ; latinski jezik ; njemački jezik ; Danica zagrebečka
(equivalent explanatory phrases ; Ignac Kristijanović ; multilingualism ; Kajkavian literary language ; Latin language ; German language ; Danica zagrebečka)
Sažetak
U radu je prikazan fenomen umetanja ekvivalentnih izraza iz stranih jezika, ponajviše latinskoga i njemačkoga, u tekstove pisane kajkavskim književnim jezikom u kalendaru Danica zagrebečka. Urednik i autor većine tekstova u toj publikaciji bio je Ignac Kristijanović, a prijevodne objasnidbenice uglavnom su ubacivane u zagrade iza izraza na izvornom jeziku teksta. Njima se čitateljstvu namjeravalo osigurati razumijevanje slabije poznatih ili nepoznatih izraza. U uvodnom dijelu rada prikazani su rasprostranjenost, tematski fokus i čitateljstvo kalendara od kraja 17. stoljeća nadalje. Nakon toga dan je osvrt na prijevodne objasnidbenice kao tipičan fenomen u devetnaestostoljetnim hrvatskim tekstovima, isprva primijećen u tekstovima pripadnika ilirskoga pokreta. Oni su, s obzirom na činjenicu da su se služili jezikom koji je u njihovo vrijeme doživljavao silni leksički i rječotvorbeni napredak, trebali osigurati razumijevanje novoskovanih izraza koje bi upotrebljavali u svojim tekstovima, bilo u privatnoj, bilo u javnim domenama. Činjenica da su objasnidbenice česte i u tekstovima pisanima kajkavskim književnim jezikom, navodi nas na zaključak da fiksiranje razumijevanja značenja nije bilo ograničeno samo na ilirske leksičke inovacije, odnosno da je društvenojezična situacija dosegla stadij u kojem se o društveno relevantnim temama u pravilu raspravljalo na stranim jezicima. Ekscerpiranjem građe iz tekstova Danice zagrebečke u razdoblju od 1834. do 1849. godine pronađeno je 219 objasnidbenica, najviše latinskih i njemačkih, a u manjoj mjeri i izraza na drugim jezicima. Analizirana je čestoća njihova pojavljivanja tijekom vremena, odnos jezika referentna izraza i jezika objasnidbenice, zatim u kojoj se mjeri objasnidbenice pojavljuju kao integralni dio pisanoga teksta (kojima se u zagradama dodaju termini na kajkavskom), a u kojoj mjeri kao u zagradama pisani dodaci kajkavskim terminima u tijelu teksta. Nadalje, analizirane su domene leksika u kojima najčešće dolazi do uporabe objasnidbenica, stupanj morfosintaktičke adaptiranosti (tj. prati li morfosintaktički oblik objasnidbenice oblik termina na koji se odnosi) te stupanj morfosintaktičke podudarnosti (tj. pripada li ekvivalent istoj vrsti riječi kao referentni izraz ili se primjerice sintagmom objašnjava pojedinačna riječ u tijelu teksta)
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Filozofski fakultet, Zagreb
Citiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus