Naslov
Petar Kružić i Klis u (novijoj) književnosti
(Petar Kružioić and Klis in (more) recent literature)

Autori
Bošković, Ivan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Oslobođenje Klisa 1648. godine / Trogrlić, Marko ; Vrandečić, Josip - Split : Književni krug Split, 2022, 193-205

ISBN
978-953-163-530-1

Skup
Znanstveni skup “Oslobođenje Klisa 1648. godine – o 370. obljetnici, 1648.-2018.”

Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Klis, Petar Kružić, nacionalni narativ, historiografija, književni tekstovi, Šehović, Car Emin
(Klis, Petar Kružić, national narrative, historiography, literary texts, Šehović, Car Emin)

Sažetak
O padu Klisa i junačkoj smrti Petra Kružića historiografija rekla svoju riječ osvijestivši podrobno povijesne i društvene okolnosti događaja. U njemu je vidjela poraz nacionalne ideje i pad južne Hrvatske pod osmanlijsku vlast, pod kojom će ostati sve do 1648. kada za vrijeme Kandijskoga rata prelazi u ruke Mlečana. Književna je memorija nasuprot historiografiji u sudbini Klisa i kliškoga velikaša vidjela uzor i primjer junaka dostojnog divljenja i oponašanja. Književni genij – i narodni/pučki i umjetnički – pripisao mu je atribute 'glasovitosti', hrabrosti i junaštva, znamenitosti, riječju – iskonskog nositelja nacionalnog narativa. Kao jedan od velikih junaka hrvatskog nacionalnog martirija, 'kapetan kliški' i 'orao s Klisa', Petar Kružić, opisan je u mnogim djelima. U pismi trećoj osobito od 'vitezova poljičkih koliko je koji glava odsikao rata od Kandije i Morije', Kačić Miošić spominje //Vitezove kažem po imenu / i njihovu junačkom plemenu:/ najprvoga Kružić Petra, bana, / od Poljica ruža izabrana, / koji turske glave odsicaše, / kad u Klisu gradu pribivaše. / Porodi se Kružić Petre bane / u Zvečanju, mistu ispod strane //. Uvrstivši ga rođenjem u poljički imenoslov, Kačić je 'zamaglio' ionako neosvijetljeno mjesto i godinu Kružićeva rođenja i tako znatno proširio legendu o njegovu junaštvu i ulozi u 'kliškom ratu'. Kačić nije jedini koji je svojom riječju gradio mitsku auru junaka stečenu u borbi protiv narodnih neprijatelja bez obzira jesu li se oni zvali Turci, Mlečani, Habsburzi i sl. Kružić je "čestit i mudar muž, u borbi prokušan često" (Božičević Natalis), "junak vrli" (F. Binički), "vojevoda slavni" i "vojevoda hrabri" (Lepušić), "junak, rodoljub, borac i vitez" (Čulin), "knez kliški lavljega srca" i sl., a Klis "tvrđava rodoljubnog plemena" (Adamić), "dika i bit će do vika / Baš cilomu našemu narodu, / Jer pomaga obraniti slobodu / Od Turčina i od Mlečanina", (…) kameni grad Petra Kružića / grad koji sam sebi bje gazda / za vijeke vjekova, kažu – za vazda" i sl. U našoj književnosti zavrijedio je Klis i cijelu stranicu, onu pjesnika Veljka Vučetića u Kliškim elegijama. Dva su značajna umjetnička teksta koja se bave kliškim bojem i ličnošću Petra Kružića. To su romani Presječeni puti Viktora Cara Emina i Prokleta ergela Feđe Šehovića. O njima u podrobnijem opisu. U radu se apostrofiraju ključni naglasci navedenih književnih tekstova.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Književnost

POVEZANOST RADA