Naslov
Rijeka Dunav u izvorima za povijest stanovništva južne Baranje u 18. stoljeću
(The Danube River in Sources for the History of the Population of South Baranya in the 18th Century)

Autori
Božić Bogović, Dubravka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi / Parat, Josip - Slavonski Brod : Hrvatski institut za povijest - Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2021, 251-263

ISBN
978-953-8102-42-4

Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Dunav u hrvatskoj povijesti i kulturi

Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska; Vukovar, Hrvatska, 10.10.2018. - 12.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
južna Baranja, 18. stoljeće, rijeka Dunav, Beljsko vlastelinstvo, kanonske vizitacije, popisi stanovništva, matične knjige umrlih
(south Baranya, 18th century, Danube River, Belje Manor, Canonical Visitations, censuses, mortality record)

Sažetak
U radu se analiziraju podaci zadržani u objavljenim i neobjavljenim izvorima za povijest stanovništva u 18. stoljeću za naselja u južnoj Baranji koja su smještena uz Dunav, dunavske rukavce ili Kopački rit: Batina, Kopačevo, Vardarac, Lug, Kneževi Vinogradi, Zmanjevac, Topolje, Duboševica, Gajić i Draž. Sustavno se bilježe i analiziraju obavijesti koje se u kanonskim vizitacijama, opisima i popisima naselja i stanovništva i matičnim knjigama mogu naći o rijeci Dunav i njenom utjecaju na različite vidove života baranjskog stanovništva. S obzirom na svrhu njihovog nastanka (utvrđivanje vjerskih i crkvenih prilika na nekom području), najmanje podataka o Dunavu i povezanosti stanovnika s rijekom sadrže kanonske vizitacije te se uglavnom svode na pritužbe vjernika zbog poplava koje puteve čine neprohodnima i tako otežavaju redovito sudjelovanje u vjerskim obredima. Matične knjige umrlih za naselja uključena u analizu sadrže tek sporadično zabilježene podatke koji se neposredno odnose na rijeku Dunav. U skladu s time analizirani su podaci o uzrocima smrti kako bi se utvrdila učestalost smrtnih slučajeva utapanja u samoj rijeci Dunavu ili u poplavama, kao i onih uzroka smrti koji bi se mogli smatrati tipičnima za poplavna, odnosno močvarna područja. Najraniji sačuvani zapisi su iz 1752. godine, a ukupno je u svim naseljima do kraja 18. stoljeća zabilježeno 7.125 umrlih. U analiziranim matičnim umrlih utapanje kao uzrok smrti zabilježeno je u samo 34 slučaja (0, 48% svih umrlih), a malarija se ne navodi kao uzrok smrti. Najviše umrlih je u travnju (10, 79%), ožujku (10, 31%), prosincu (10, 07%) i siječnju (10, 03%), a minimum u srpnju (5, 14%), lipnju (5, 98%), kolovozu (6, 67%) i rujnu (6, 72%). Na temelju dobivenih rezultata može se zaključiti da život uz Dunav, njegove rukavce i okolna poplavna područja nije znatnije utjecao na smrtnost tamošnjeg stanovništva. Najviše podataka o rijeci Dunav može se naći u popisima stanovništva iako su i u njima podaci ograničeni svrhom zbog koje su nastali (da bi se utvrdila gospodarska, odnosno porezna snaga nekog područja) pa se uglavnom odnose na gospodarske aktivnosti stanovništva. U tom smislu popisi stanovništva ukazuju na značajan i pozitivan utjecaj smještaja naselja uz Dunav, prvenstveno kroz ribolov i iskorištavanje dunavskih otoka, a u manjoj mjeri korištenje prednosti položaja na Dunavu za trgovinu i promet. Negativan utjecaj poplava vidljiv je u šteti koju su nanosile oranicama i livadama te kućama i putevima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA