Naslov
Zastupljenost slušanja glazbe u predškolskoj dobi
(Representation of listening to music in preschool age)

Autori
Mustać, Ana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Mjesto
Zadar

Datum
26.05

Godina
2022

Stranica
76

Mentor
Košta, Tomislav

Ključne riječi
glazba, slušanje glazbe, glazboterapija, predškolske ustanove
(music, music therapy, educators, preschool institution)

Sažetak
Od prapovijesnih ljudskih zajednica glazba je bila sastavni dio njihovog življenja. Glazba je bila pratilac pri rođenju, preko religijskih obreda, pučkih svečanosti, pa do pogrebnih običaja. Temelj glazbenog ukusa i razvitka sklonosti ka glazbi je rano upoznavanje djece sa glazbenim izvorima. Za pravilan razvoj glazbene osjetljivosti djecu treba svakodnevno poticati na slušanje i prepoznavanje kvalitetne umjetničke glazbe, što će pridonijeti razvoju cjelokupne emocionalno–duhovne osobnosti. U ustanovama predškolskog odgoja uz pomoć glazbenih aktivnosti stvara se temelj za izgradnju zdrave i harmonično razvijene dječje osobnosti. Stoga bi odgojitelji trebali sustavno uključivati glazbu, ritam i ples u dječju svakodnevicu, kako bi pripomogli u razvoju samostalnosti samopoštovanja i uklopljenosti u širu društvenu cjelinu. Diplomskom radnjom nastojimo istražiti u kojoj mjeri i na koji način glazbu upotrebljavamo u ustanovama predškolskog odgoja. Temeljna aktivnost svake glazbene poduke je slušanje glazbe, bilo pasivno ili sa aktivnim sudjelovanjem. Upravo je i to temeljna pretpostavka u provedenom ispitivanju. Analiziraju se dvije vrste slušanja: aktivno i pasivno slušanje glazbe, kojemu je svrha ispitati prisutnost glazbe u vremenu koje djeca provode u vrtiću. Glazba snažno utječe na ponašanje, osjećaje i raspoloženje kod djece. Nemirne umiruje, dok mirne i pasivne potiče na aktivnost, kretanje i ples. Glazba se kroz povijest koristila u razne svrhe¬¬: kao uspavanka za bebe, kod žetvenih svečanosti, kao pratnja u raznim ceremonijama i važnim događajima tijekom života. „Glazba kao sredstvo komunikacije često pomaže u izražavanju osobnosti. I zato je glazbeni odgoj još jedan način da se izrazi, otkrije i/ili podijeli s drugima svoju osobnost. Ako uočite takve glazbene interese, prihvatite ih sa radošću i povežite se sa svojim djetetom. Pjevanje i sviranje instrumenta omogućuju djetetu da uroni u jedan posve novi svijet, a uspješan nastup pred publikom uče ga važnim životnim vještinama poput svladavanju stresa i pobjeđivanju treme. Radi poboljšanja zdravlja i unapređenja kvalitete života, osobito djece, razvila se još jedna moćna medicinska disciplina–glazboterapija. Upotreba glazbe u strukturiranoj formi koja je prethodno pomno isplanirana kliničkim procjenama izuzetno je učinkovita. Glazboterapija je osobito uspješna metoda kada dijete ima razvojne poteškoće, govorne smetnje, kratkotrajnu pozornost, odstupanja u ponašanju i razvoju motoričkih vještina ili želite povećati kvalitetu njegovih postojećih sposobnosti, glazboterapija je dobar izbor“ (Belajec, 2014). (http://www.roditelji.hr/obitelj/zdravlje/utjecaj-glazbe-na-djecji-razvoj/ pristupljeno 12.9.2020) U empirijskom djelu rada anketnim upitnicima istražujemo kolika je zastupljenost glazbe u predškolskim ustanovama, stavovi odgojitelja o upoznavanju djece sa glazbom, te dječje reakcije na slušanje glazbe u ustanovi predškolskog odgoja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)

POVEZANOST RADA