Naslov
Uloga ličnosti i rodnih uloga u povezanosti roda i empatije kod budućih nastavnica i nastavnika
(The role of personality and gender roles in the relation between gender and empathy in preservice teachers)

Autori
Petrović, Dora ; Pikić Jugović, Ivana ; Marušić, Iris

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
5. Dani obrazovnih znanosti "Kako poticati dobrobit u odgojno-obrazovnom okružju u izazovnim vremenima?" - Knjiga sažetaka / Odak, Iva - Zagreb : Institut za društvena istraživanja, 2022, 29-29

ISBN
978-953-6218-95-0

Skup
5. dani obrazovnih znanosti = 5th Days of Educational Sciences

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 19.10.2022. - 20.10.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
empatija ; budući nastavnici ; ličnost ; rodne uloge
(empathy ; preservice teachers ; personality ; gender roles)

Sažetak
Empatija je centralna komponenta socio-emocionalnih kompetencija koja nastavnici¬ma omogućava prepoznavanje i razumijevanje psiholoških procesa učenika, suosjećanje s emocijama učenika u nastavi te, u skladu s time, reagiranje i pružanje prikladne podrš¬ke učenicima u učenju (Makoelle, 2019). Empatija obuhvaća kognitivni i afektivni as¬pekt, odnosno zauzimanje perspektive kao tendenciju zauzimanja psihološke perspekti¬ve drugih i empatičku brigu kao sklonost suosjećanju s drugima u nevolji (Davis, 1994). Meta-analitički podaci konzistentno pokazuju kako žene iskazuju više razine empatije od muškaraca (Cohn, 1991 ; Eisenberg i Lennon, 1983), ali doprinos roda prestaje biti značajan kada se kontroliraju rodne uloge, odnosno femininost/ekspresivnost (Karniol i sur., 1998). Također, osobine ličnosti, poglavito ugodnost, pokazuju se prediktivnima za razinu empatije (Melchers i sur., 2016) te dosadašnji empirijski rezultati ukazuju na mogućnost medijacijskog efekta ličnosti u povezanosti roda i empatije (Abe i sur., 2018). Stoga je cilj ovog rada bio ispitati medijacijsku ulogu ugodnosti i ekspresivnosti u podlozi povezanosti roda i dvaju aspekta empatije kod budućih nastavnika. Rezultati su prikupljeni na prigodnom uzorku od 279 studenata završnih godina stu¬dija nastavničkog smjera s četiri različita fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (157 studen¬tica i 122 studenta). Sudionici su anonimno i dobrovoljno ispunjavali upitničke mjere samoprocjene. Ugodnost je mjerena instrumentom The Big Five Inventory (BFI, John i Srivastava, 1999), ekspresivnost instrumentom Personal Attributes Questionnaire (PAQ, Spence i sur., 1978), a empatička briga i zauzimanje perspektive drugih In¬deksom interpersonalne reaktivnosti (IRI, Davis, 1980). Dva serijalna medijacijska modela s rodom kao prediktorom, ugodnosti i ekspresivnosti kao medijatorima te aspektima empatije kao kriterijima, testirana su pomoću alata PROCESS Macro u programu IBM SPSS (Hayes, 2018). Rezultati pokazuju da u podlozi povezanosti roda i empatičke brige leže ugodnost i ekspresivnost uz značajni direktni efekt i tri indirektna efekta. U testiranom modelu povezanosti roda i zauzimanja perspektive drugih značajnima se pokazuju sva tri indi¬rektna efekta uz izostanak direktnog efekta roda na zauzimanje perspektive. Dobiveni rezultati korak su ka boljem razumijevanju rodnih razlika u empatiji, sugerirajući da u podlozi povezanosti roda i iskaza o vlastitoj empatiji leže ugodnost i ekspresivnost osobe. Budući da se empatija može poboljšati kroz obrazovne intervencije (Lam i sur., 2011), rezultati sugeriraju da bi one ponajviše trebale biti usmjerene na buduće nastavnice i nastavnike s manje izraženim karakteristikama ugodnosti i ekspresivnosti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija

POVEZANOST RADA