Pregled bibliografske jedinice broj: 1243515
Dr. Karlo Vipauc i Bibinje
Dr. Karlo Vipauc i Bibinje // Bibinje / Bralić, Ante ; Gverić, Ante (ur.).
Zadar: Sveučilište u Zadru, Matica hrvatska - Ogranak u Zadru, Općina Bibinje, 2022. str. 532-537
CROSBI ID: 1243515 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Dr. Karlo Vipauc i Bibinje
(Dr Karlo Vipauc and Bibinje)
Autori
Gverić, Ante
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Bibinje
Urednik/ci
Bralić, Ante ; Gverić, Ante
Izdavač
Sveučilište u Zadru, Matica hrvatska - Ogranak u Zadru, Općina Bibinje
Grad
Zadar
Godina
2022
Raspon stranica
532-537
ISBN
978-953-331-359-7
Ključne riječi
Karlo Vipauc, Bibinje, ljetnikovac, Banska punta, Lipauska
(Karlo Vipauc, Bibinje, summer home, Banska punta, Lipauska)
Sažetak
Dr. Karlo Vipauc (1851. – 1950.) bio je priznati liječnik u Dalmaciji tijekom svoje duge karijere. Od općinskog liječnika u nekoliko dalmatinskih mjesta, Vipauc je postao najviše rangirani zdravstveni djelatnik u ondašnjoj austrijskog pokrajini Dalmaciji: od 1912. do 1918. vršio je službu protomedika Dalmacije – zdravstvenog izvjestitelja Dalmatinskog sabora i zdravstvenog savjetnika Dalmatinskog namjesništva. U Bibinjama, na predjelu Banska punta, godine 1897. kupio je teren uz more gdje je izgradio ljetnikovac, nazvavši ga po svojemu sinu Vila Vladimir. Uz ljetnikovac bio je uređen i prekrasan perivoj. Pred Prvi svjetski rat planirao je od Zaklade Zmajević kupiti 8 hektara zemljišta južno od svojega imanja, uz more, kako bi izgradio lječilište (sanatorij), kakvi su tada bili popularni diljem Austro-Ugarske Monarhije. Međutim, nije došlo do dogovora sa Zakladom i Vipaucov je projekt propao. Vipauc je na svojem imanju često boravio. Intenzivno se bavio voćarstvom, o čemu je poučavao lokano stanovništvo. Nerijetko je za svojega boravka u Bibinjama liječio mnoge Bibinjce. Godine 1914. prodao je imanje. Nakon umirovljenja 1921. godine odlazi u Novi Vinodolski. Njegov boravak i djelovanje u Bibinjama ostali su toliko ukorijenjeni među Bibinjcima, da je s vremenom iščeznuo stari naziv Banska punta, a uvriježio se Lipauska – naziv nastao glasovnim promjenama upravo od njegova prezimena.
Izvorni jezik
Hrvatski