Pregled bibliografske jedinice broj: 1243379
Uz najranije vijesti o lovu srdela u Dalmaciji (15. – 16. st.)
Uz najranije vijesti o lovu srdela u Dalmaciji (15. – 16. st.) // Naše more “Mare nostrum” (1069. – 2019.) prigodom 950. obljetnice prvog spomena Jadrana “našim morem” / Radić, Danka (ur.).
Split: Hrvatski pomorski muzej Split, 2022. str. 231-238
CROSBI ID: 1243379 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Uz najranije vijesti o lovu srdela u Dalmaciji (15.
– 16. st.)
(On the Earliest News on Fishing Sardines in Dalmatia
(15 – 16 cent.))
Autori
Juran, Kristijan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Naše more “Mare nostrum” (1069. – 2019.) prigodom 950. obljetnice prvog spomena Jadrana “našim morem”
Urednik/ci
Radić, Danka
Izdavač
Hrvatski pomorski muzej Split
Grad
Split
Godina
2022
Raspon stranica
231-238
ISBN
978-953-7742-23-2
Ključne riječi
Dalmacija, ribarstvo, srdela, kasni srednji vijek, mreže potegače (trate)
(Dalmatia, fishing, sardines, the late middle ages, trawls (lawns))
Sažetak
Lov srdela jedno je od najznačajnijih poglavlja dalmatinske gospodarske povijesti. Veći su dio toga poglavlja svojim iscrpnim studijama tijekom druge polovice 20. stoljeća ispunili vrsni poznavatelji povijesti hrvatskoga ribarstva – Josip Basioli i Šime Županović. Naš je doprinos poznavanju te teme u ovom prilogu sveden na pokušaj prepoznavanja najranijih potvrda lova srdela u sačuvanoj arhivskoj dokumentaciji pojedinih dalmatinskih komuna, pri čemu smo izostavili, odnosno ostavili za neku drugu prigodu, osvrt na društveno-gospodarski kontekst u kojemu se te potvrde javljaju. Ustvrdili smo tako da se u akvatoriju Dubrovačke Republike srdela ciljano i organizirano lovila povlačnim mrežama (tratama) najkasnije od dvadesetih godina 15. stoljeća, u hvarsko-viškom i splitskom akvatoriju najkasnije od sredine istoga stoljeća, u šibenskom akvatoriju od početka 16. stoljeća, a u zadarskom od 1524. godine. Moglo bi se to slikovito sažeti na ovaj način: bilo je potrebno čitavo stoljeće da se jata srdela od dubrovačkoga primaknu zadarskom akvatoriju. Primijetili smo također da su ta jata na njihovu putu od juga prema sjeveru često pratili dubrovački ribari ili pak srednjodalmatinski i sjevernodalmatinski ribari s dubrovačkom ribarskom opremom. Tako su 1460. dvojica dubrovačkih ribara s prebivalištem na Hvaru u viškom akvatoriju lovili srdele za šibenskoga trgovca, dok je 1479. ribar s Koločepa lovio srdele za trgovca iz Splita. U godini u kojoj su ribari splitske komune tražili su da se zabrani lov dubrovačkim tratama u splitskom akvatoriju (1487.), pomorski je poduzetnik iz apulijskoga Tranija naručio u Dubrovniku izradu povlačne mreže, udružujući se potom s jednim splitskim trgovcem. Literatura poznaje i podatak da su dubrovački ribari odnosno trgovci ribom još 1530. bili aktivni u zadarskim vodama, koje su ubrzo napustili zbog opasnosti od uskoka. Stoga se čini da je Dubrovnik, barem tijekom 15. stoljeća, bio središte istočnojadranske proizvodnje ribarskih povlačnih mreža za lov male plave ribe. No za čvršće zaključke u tom smjeru, kao i za sigurnije isčitavanje ovdje tek naslućenih veza između kasnosrednjovjekovne dubrovačke ribarske tehnologije i pojave organiziranoga lova srdela uzduž istočnoga Jadrana, potrebni su širi i dublji istraživački zahvati.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
