Pregled bibliografske jedinice broj: 1243246
Percepcija i stavovi preddiplomskih studenata informacijskih znanosti u Hrvatskoj prema digitalnom obrazovanju u vrijeme pandemije bolesti COVID-19
Percepcija i stavovi preddiplomskih studenata informacijskih znanosti u Hrvatskoj prema digitalnom obrazovanju u vrijeme pandemije bolesti COVID-19 // Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 65 (2022), 3; 65-100 doi:10.30754/vbh.65.3.1020 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1243246 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Percepcija i stavovi preddiplomskih studenata
informacijskih znanosti u Hrvatskoj prema
digitalnom obrazovanju u vrijeme pandemije bolesti
COVID-19
(THE PERCEPTION AND ATTITUDES OF UNDERGRADUATE
STUDENTS OF INFORMATION SCIENCE IN CROATIA TOWARDS
DIGITAL EDUCATION DURING THE COVID-19 PANDEMIC)
Autori
Feldvari, Kristina ; Mićunović, Milijana ; Gašo, Gordana
Izvornik
Vjesnik bibliotekara Hrvatske (0507-1925) 65
(2022), 3;
65-100
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
COVID-19 pandemija ; digitalno obrazovanje ; fokus grupe ; percep-cija i stavovi ; studenti informacijskih znanosti
(COVID-19 pandemic ; digital education, focus groups ; information sci-ence ; perception and attitudes ; students of information sciences)
Sažetak
Cilj. Cilj je ovoga istraživanja ispitati percepciju, mišljenja i iskustva studenata preddiplomskog studija informacijskih znanosti o različitim aspektima digitalnog obra-zovanja i online nastave tijekom pandemije bolesti COVID- 19. Pristup/metodologija/dizajn. U ožujku i svibnju 2022. godine provedene su tri fokus grupe sa studentima preddiplomskih studija informacijskih (i komunikacijskih) znanosti na trima hrvatskim sveučilištima (N = 18). Nakon transkripcije audiozapisa, provedena je sadržajna analiza rezultata. Rezultati. Pandemija bolesti COVID-19 znatno je ubrzala digitalnu transformaciju visokoškolskog obrazovnog sustava. Disruptivne promjene i ad hoc prelazak na onlinenastavu i učenje na daljinu imali su značajan utjecaj na studentsku populaciju. Ispitanici su se većinom brzo i uspješno prilagodili uvjetima rada i učenja u pandemiji. Nastava je u većini slučajeva uspješno organizirana i održana, a gotovo svi ispitanici imali su osiguran pristup potrebnim digitalnim obrazovnim sadržajima. Unatoč prednostima digitalnog obrazovanja i online nastave, ispitanici su s vremenom osjetili manjak moti- vacije, pad koncentracije, stres zbog povećanog broja radnih zadataka i online provjere znanja te brigu zbog cjelokupne situacije. Najčešći izazovi odnosili su se na organiza-ciju i provođenje pismenih ispita i drugih oblika provjere znanja, probleme tehničke prirode, probleme prostorne i vremenske organizacije, manjak osobnog kontakta i nedovoljno razvijen sustav institucijske podrške. Za unaprjeđenje digitalnog obrazovanja i online nastave u mogućim budućim kriznim situacijama ispitanici predlažu osiguravanje videozapisa predavanja, osiguravanje odgovarajuće opreme studentima slabijeg socioekonomskog statusa, veći broj asinkronih nastavnih aktivnosti, smanjenje broja grupnih aktivnosti te bolju organizaciju ustanove u pogledu odabira digitalnih alata za rad, učenje i komunikaciju. Originalnost/vrijednost. Rad pruža dublji uvid u politiku i praksu digitalnog obrazovanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 sa stajališta studenata te tako doprinosi jačanju njihove aktivne uloge u sustavu visokog obrazovanja i kreiranju obrazovne politike. Također, uz pitanje digitalne tehnologije i digitalnih vještina i kompetencija, rad je usmjeren i na mnoge druge aspekte digitalnog obrazovanja, poput organizacije nastavnog procesa, omogućavanja pristupa digitalnim obrazovnim sadržajima, osiguravanja sustava podrške i dr. Rezultati ove kvalitativne studije mogu koristiti kreatorima politika, donositeljima odluka i dionicima sustava visokog obrazovanja kako bi osigurali održivost i kvalitetu ekosustava digitalnog obrazovanja u Hrvatskoj, općenito i u mogućim budućim kriznim situacijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
Poveznice na cjeloviti tekst rada:
doi hrcak.srce.hrPoveznice na istraživačke podatke:
hrcak.srce.hrCitiraj ovu publikaciju:
Časopis indeksira:
- Scopus
Uključenost u ostale bibliografske baze podataka::
- LISA: Library and Information Science Abstracts