Pregled bibliografske jedinice broj: 1243017
ATAVIZMI PRIPOVIJEDANJA U DIGITALNOM DISKURSU
ATAVIZMI PRIPOVIJEDANJA U DIGITALNOM DISKURSU // JEZIK, KNJIŽEVNOST I BUDUĆNOST: Zbornik radova sa Desete međunarodne konferencije Fakulteta za strane jezike održane 24. i 25. septembra 2021. godine / Tijana Parezanović, Božana Solujić (ur.).
Beograd: Alfa BK Univerzitet, 2022. str. 262-284 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1243017 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
ATAVIZMI PRIPOVIJEDANJA U
DIGITALNOM DISKURSU
(ATAVISMS OF STORYTELLING IN DIGITAL DISCOURSE)
Autori
Miletić, Josip ; Brala-Mudrovčić, Jasminka ; Kostelac- Gomerčić, Manja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
JEZIK, KNJIŽEVNOST I BUDUĆNOST: Zbornik radova sa Desete međunarodne konferencije Fakulteta za strane jezike održane 24. i 25. septembra 2021. godine
/ Tijana Parezanović, Božana Solujić - Beograd : Alfa BK Univerzitet, 2022, 262-284
ISBN
978-86-6461-056-8
Skup
Deseta međunarodna naučnuakonferencija "Jezik, književnost i budućnost"
Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 24.09.2021. - 25.09.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
digitalni diskurs, kultura, pripovijedanje, turizam
(digital discourse, culture, storytelling, tourism)
Sažetak
U radu se problematiziraju atavizmi pripovijedanja u digitalnom diskursu 21. stoljeća. Na primjeru analize izrade i realizacije projekta animacije „Tajanstveni grad na vodi – Otočac“ kao 'digitalnoga pripovijedanja' razmatra se nužnost uklapanja dosega znanosti o književnosti i povijesnih znanosti u matrice „treće kulture“ u skladu sa zahtjevima informacijskoga doba i povezivanjem s novim tehnologijama i digitalnim servisima. Ukazuje se na nužnost inkorporiranja popularnoznanstvenoga diskursa u kulturnoturističke i ekonomske modele te interdisciplinarno povezivanje različitih područja znanosti i gospodarstva. Razmatra se zastarjelost i aktualnost pripovijedanja, pripovjedačeva publika nekad i danas, vrste interakcija pripovjedača s publikom, uloga pripovjedača koji se obraća okupljenima na društvenim mrežama ili „interpretira baštinu“ iznova i iznova turističkim grupama i slično. Rezultati istraživanja pokazuju da je pripovijedanje u digitalnom diskursu 21. stoljeća paradoksalno bliže iskonskom (pra)povijesnom pripovijedanju nego otuđenom modernom i prijelaznom postmodernom pripovijedanju.
Izvorni jezik
Hrvatski
