Pregled bibliografske jedinice broj: 1242940
OBRAZOVNA NEUROZNANOST: STAVOVI I MIŠLJENJA BUDUĆIH ODGOJITELJA I UČITELJA
OBRAZOVNA NEUROZNANOST: STAVOVI I MIŠLJENJA BUDUĆIH ODGOJITELJA I UČITELJA // Međunarodna znanstvena konferencija 12. dani osnovnih škola "Krug od znanosti do učionice" / Dobrota, Snježana ; Tomaš, Suzana ; Restović, Ivana ; Maleš, Lada ; Blažević, Ines ; Bulić, Mila (ur.).
Split, 2021. str. 67-82 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1242940 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
OBRAZOVNA NEUROZNANOST: STAVOVI I MIŠLJENJA BUDUĆIH
ODGOJITELJA I UČITELJA
(EDUCATIONAL NEUROSCIENCE: ATTITUDES AND OPINIONS OF
FUTURE EDUCATORS AND TEACHERS)
Autori
Maras, Nevenka ; Buble, Katarina
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Međunarodna znanstvena konferencija 12. dani osnovnih škola "Krug od znanosti do učionice"
/ Dobrota, Snježana ; Tomaš, Suzana ; Restović, Ivana ; Maleš, Lada ; Blažević, Ines ; Bulić, Mila - Split, 2021, 67-82
Skup
Međunarodna znanstvena konferencija 12. Dani osnovnih škola: „Krug od znanosti do učionice"
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 27.05.2021. - 28.05.2021
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
obrazovna neuroznanost, neuromitovi, odgojitelji, učitelji
(educational neuroscience, neuromyths, early childhood and preschool teachers, primary school teachers)
Sažetak
Obrazovna neuroznanost, između ostaloga, omogućuje razumijevanje mehanizama učenja te nudi empirijski temelj za podržavanje određenih uvriježenih pedagogijskih spoznaja, zbog čega se nameće kao imperativ u obrazovanju budućih odgojitelja i učitelja. Pogrešno razumijevanje neuroznanstvenih istraživanja, odnosno neuromitovi, njihovo prihvaćanje i primjena u praksi od strane odgojitelja i učitelja česta su pojava u odgoju i obrazovanju. Stoga je provedeno istraživanje s budućim učiteljima i odgajateljima kako bi istražili njihove stavove i mišljenja o važnosti obrazovne neuroznanosti. Istraživanje je provedeno na uzorku (N=294) studenata Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu i Filozofskoga fakulteta u Splitu. Cilj istraživanja bio je ispitati mišljenja budućih učitelja primarnoga obrazovanja te budućih odgojitelja ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovana o ulozi obrazovne neuroznanosti u odgoju i obrazovanju, kao i utvrditi postoje li razlike u mišljenju s obzirom na vrstu upisanog studija, sveučilišta na kojem ispitanici studiraju i prebivališta. Za prikupljanje podataka korišten je anketni upitnik konstruiran u dva dijela. Prvi dio odnosio se na demografska obilježja ispitanika, a drugi je sadržavao Skalu studentskih mišljenja o ulozi obrazovne neuroznanosti. Rezultati ovoga istraživanja pokazali su da svi studenti imaju pozitivno mišljenje o tome da spoznaje obrazovne neuroznanosti pridonose odgoju i obrazovanju. Statistički značajna razlika u mišljenju postoji između dvaju faktora: Kognitivnoj i psihomotoričkoj ulozi neuroznanosti te Afektivnoj ulozi obrazovne neuroznanosti, na kojima studenti procjenjuju da obrazovna neuroznanost više doprinosi kognitivnim i psihomotoričkim aspektima odgoja i obrazovanja, nego afektivnim. Rezultati istraživanja pokazuju važnost i potrebu unaprjeđenja kurikula obrazovanja učitelja i odgojitelja najnovijim neuroznanstvenim spoznajama.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pedagogija, Interdisciplinarne društvene znanosti, Obrazovne znanosti (psihologija odgoja i obrazovanja, sociologija obrazovanja, politologija obrazovanja, ekonomika obrazovanja, antropologija obrazovanja, neuroznanost i rano učenje, pedagoške discipline)
