Naslov
Isus Krist u interpretaciji religijskog pokreta Univerzalni život
(Jesus Christ in the interpretation of religious movement Universal Life)

Autori
Tadić, Stipan ; Katarina, Tadić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni

Knjiga
Nterpretacija Isusa Krista izvan kršćanstva, Zbornik radova međureligijskoga znanstvenoga simpozija, Zagreb 12.-13. studenoga Nadbiskupijski pastoralni institut u Zagrebu i Centar Hrvatski areopag za međureligijski dijalog

Urednik/ci
Blažević, Josip ; Šimunović, Josip

Izdavač
Veritas

Grad
Zagreb

Godina
2017

Raspon stranica
94-117

ISBN
978-953-8043-24-6

Ključne riječi
crkva, sekta, novi religijski pokret, new age, postmoderna
(church, sect, new religious movement, new age, postmodern)

Sažetak
U članku je riječ o viđenju Isusova lika u novom religijskom pokretu Univerzalni život. Metodološki je podijeljen je dva dijela. U prvome je riječ o općenitim tipološkim kategorijama crkva i sekta i generalno bipolarnoj idealnoj (inegzistencijskoj) tipologiji, kao ključnim kategorijama što je crkva, a što sekta i koja su njihova temeljna obilježja. Istaknuto je da je u sociologiju religije posve općenite modele ili kategorije vjerničkih okupljanja, kao i ovu bipolarnu podijeljenost, uveo klasik sociologije religije Max Weber. Kasnije ih je detaljnije elaborirao i razradio filozof religije i kulture Ernst Tröltsch. A daljnja razradba na denominacije i kultove rezultat je daljnjih kulturoloških i socioreligijskih raščlamba i tipologija. Po svojim temeljnim socioreligiololgijskim obilježjima, crkva je stabilno i čvrsto hijerarhijski ustrojeno religijsko društvo, čijim se članom redovito postaje rođenjem. Pripadanje crkvi, prema tome, dolazi prije (osobne) odluke. Crkva je usmjerena prema općem, univerzalnom - teži uključivanju i obraćenju svih ljudi i otvorena je svakome bez izuzetka. Traži modus vivendi s globalnim društvom, u kojemu je inkorporirana. Sklona je adaptacijama svijetu i kompromisima sa svijetom i to ne samo u svjetovnim pitanjima nego čak i na planu etike i u sustavu vrednota. Između crkve i društvenog socio- kulturnog okružja u kojemu se nalazi, obično nema netrpeljivosti, prijepora i napetosti. Sekte se, pak, obično određuju u relaciji prema crkvi (Weber, Troeltsch, Niebuhr, Becker itd.). Termin sekta, ili hrvatski sljedba, uglavnom se odnosi na manje skupine vjernika, kršćanske, protestantske provenijencije. Sekte su, doista, povijesno, najčešće nastajala od crkve, ne prihvaćajući učenje (hereza!)1, ili pak uskraćujući joj posluh. Crkva nosi svoje vjernike, sekta je pak nošena od svojih vjernika, ispravno ističe Bartz (1984.). U drugom dijelu rada riječ, je o postmodernom, religijskom, svjetonazorskom, sinkretističkom pokretu new ageu, kojemu, po svojim temeljnim socioreligijskim i društveno kulturološkim obilježjima, pripada i suvremeni religijski pokret Univerzalni život, čija je utemeljiteljica „proročica“ Gabriele Wittek (rođ. 1933.). Premda njezini sljedbenici sebe nazivaju prakršćanima i sektom, jer je, prema njihovoj tvrdnji, i „Isus bio sektaš“, a prva kršćanska zajednica jedna od mnogobrojnih židovskih sekta, pripadnici Univerzalnog života s kršćanstvom, pa ni sa sektama kršćanske provenijencije, nemaju nikakve veze. Socioreligijska i društveno-kulturološka obilježja ovog religijskog pokreta (izvan kršćanstva!) pokazuju da je riječ o jednom od mnogobrojnih ogranaka sinkretističko-eklektičkog, (post)modernog pokreta new agea.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Sociologija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje)

POVEZANOST RADA