ࡱ> ad^_`oBbjbjE\\2N&N&N&N&N&b&b&b&8&'b&I(^x("((()))$EH>N&)))))>N&N&((FFF)dN&(N&(F)FF0&(j"84 .N0I|CBDC&&CN&))F)))))>>]DP)))I))))C)))))))))L %:Ante Per in PREPAD U NOV ARSKOJ INSTITUCIJI I PARTICIPACIJA STRESA U OBRAMBENIM RADNJAMA I AKTIVNOSTIMA Sa~etak Prepadi u nov arskim institucijama su naaa svakodnevnica. Oni se ne dogaaju samo drugima, oni su mogui u bilo kojoj poslovnici, bilo kome, svakog trenutka& Na temelju prihvaanja navedene realnosti i dugogodianjeg iskustva u segmentu privatne zaatite, cilj mi je u predmetnom radu osvrnuti se na ukupnu participaciju stresa i stresnog stanja koje izvanredni dogaaj poput prepada uzrokuje svim sudionicima navedenog dogaaja, po evai od samog zaatitara, osoblja banke, eventualno zate enih stranaka u poslovnici pa sve do po initelja prepada. Cilj predmetnoga rada nije isklju iva deklaracija zakonskih ovlasti zaatitara ili procedura koje nov arske institucije propisuju osoblju banke za postupanje u slu aju prepada, nego opi i sveobuhvatni pogled na fenomen stresa, reakcije na isti i mogunosti pripreme za navedeni dogaaj. Stoga emo se u navedenom radu osvrnuti na pitanja same reakcije slu~benika banke u slu aju prepada u nov arskoj instituciji, zaatitara privatne zaatite, pa sve do samog po initelja, ali u kontekstu injenice koliko su navedene radnje svih sudionika predmetnog dogaaja upravo uvjetovane izvanrednom stresnom situacijom, i pitanjem koliko ista participira u samom segmentu sigurnost. Krajnji cilj analiti kog pristupa konkretnom dogaaju je airenje percepcije o mogunostima postupanja u opisanim izvanrednim okolnostima i ukazivanje na potpuno novu i dodatnu dimenziju otegotnih okolnosti, odnosno stresom optereenih radnji i postupanja. Klju ne rije i: Prepad  stres  participacija - postupanje IN RAID BANKS AND PARTICIPATION OF STRESS IN DEFENSIVE ACTIONS AND ACTIVITIES Abstract The raids of the financial institutions are our everyday life. They do not happen only to others, they are possible in any branch, to anyone, at any moment ... On the basis of acceptance of that reality and many years of experience in the field of private security, the goal is to present the work to look at the overall participation of stress and stressful condition extraordinary event such as raids causes all participants to the event, starting from the security guards, bank staff, possibly the existing parties in office until the perpetrators of the raid. Purpose of this work is not exclusive declaration of legal authority or security procedures that monetary institutions prescribe Bank staff in handling cases of raids, but a general and comprehensive view of the phenomenon of stress, reactions to the same opportunities and preparation for this event. Accordingly, the aforementioned work of the questions by the reaction of a bank officer in the case of the raid on banks:, private security guards, to the perpetrators, but in the context of how the above actions of all participants of the event just caused extraordinary stressful situation, and the question much the same participate in the security segment. The ultimate objective analytical approach specific event is spreading perception about the possibilities of treatment in exceptional circumstances described as pointing to a whole new and additional dimension of aggravating circumstances, or under high stress actions and procedures. Key words: Raid - stress - participation - treatment UVOD Kao to smo i naglasili predmetni rad se bavi sa nekoliko pojmova u vrlo tijesnoj meusobnoj interakciji. Klju ni predmet istra~ivanja u ovom radu je kd prepada u nov arskim institucijama kao evidentno stresni dogaaj za sve mogue u esnike navedenoga dogaaja, kao i brojene stresne reakcije nastale kao posljedica odgovora na navedeno djelo sa posebnim osvrtom na postupanje zaatitara. Kao ato smo i naglasili u samom sa~etku ovoga rada, prepadi u nov arskim institucijama su naaa svakodnevnica, oni su realnost bez mogunosti izbjegavanja. Oni se ne dogaaju o ekivano i poslovi no samo drugima. Prepad je mogu u bilo kojoj poslovnici, bilo kome, bilo kada, svakog trenutka, sada... Akceptirajui navedenu realnost, i spoznaju da nemamo mogunosti izbjegavanja navedenoga kd jedina realna opcija je adekvatna priprema kako za preveniranje mogunosti izvraenja navedenoga djela u naaem atienom prostoru /u poslovnici koja je premet zaatite/, planiranje i kondicioniranje mjera i radnji za odbijanje i spre avanje izvraenja navedenoga djela, te u kona nici suo avanje i saniranje sa posljedicama navedenog djela u slu aju realizacije istoga u atienom prostoru. Da bismo bili u mogunosti prokomentirati sve navedene faze u kojima se mo~emo nai u slu aju pokuaaja/po injenja kd prepada u poslovnici banke koja je predmet naae zaatite, na trenutak emo se osvrnuti na opi pojam stresa, njegove pratee imbenike, stanja koje isti izaziva, uz poseban osvrt na stresne reakcije (svih) moguih sudionika navedenog dogaaja. Uz navedeno obradit emo i osnovnu fenomenologiju samog kaznenog djela prepada, kao i mogunosti i ovlasti zaatitara privatne zaatite u svim fazama procesa mogue realizacije prepada u poslovnici koja je predmet zaatite, sa posebnim osvrtom na participaciju stresa u obrambenim radnjama i aktivnostima odbijanja navedenoga napada. U kona nici za navedeni kontekst je vezana i temeljna teza ovoga rada, kojom emo pokuaati dokazati znatan otegotni utjecaj stresa na adekvatnost, pravovremenost i u inkovitost mjera i radnji odbijanja napada /posljedi no po injenu kd prepada/ u poslovnici NI koja je predmet naae zaatite. DEFINICIJA I POJAM STRESA Stres (u izvornom engleskom stress = tlak) ili u prihvaenom hrvatskom prijevodu napetost ozna ava psiholoaki i fizioloaki odgovor na specifi ne zahtjeve, koji nastaju pod utjecajem posebnih fizi kih i mentalnih optereenja. ... obzirom na specifi nost navedenog pojma i neprikladnost prijevoda rije  stres je iz engleskog preuzeta u veinu svjetskih jezika budui nije bilo prikladnog pojma, pa su tako nastali izrazi  le stress ,  stress ,  il stress ,  lo stress ,  der stress i dr. No, to je samo jedna od brojnih definicija stresa, obzirom na nepostojanje opeprihvatljive definicije koja bi bila prihvaena i koja bi obuhvaala sva stanja, znakove, uzroke, simptome i mogue posljedice stresa. Dio problematike definiranja stresa svakako le~i i u injenici subjektivnosti navedenog fenomena stresa, odnosno subjektivne reakcije svake pojedine osobe na mogue faktore koji izazivaju stres. Samim time je stres vrlo teako definirati i izmjeriti. Ipak u svakom slu aju u definiranju samog pojma nu~no je navesti pionirsku definiciju lije nika Hansa Selye iz 1936 godine, koji se stres definirao kao "nespecifi nu reakciju ili odgovor tijela na bilo koji zahtjev za promjenom". Uz navedenu definiciju za istaknuti je i stav Salye-vih suvremenika koji su tvrdili da je navedeni pojam posuen iz fizike, te da se u okvirima navedene znanosti koristi stoljeima u kontekstu objaanjenja pojma elasticiteta, kao svojstva materije prilikom povratka u prvobitno stanje, a posljedi no rastezanju/skupljanju uslijed djelovanja vanjske sile na istu. `to izaziva stres i uzrokuje stresno stanje Niz je faktora i imbenika koji mogu izazvati stres. esti uzro nici stresa su psihi ke prirode /... koji uzrokuju psihoemocionalni stres/, no isto tako stres mogu izazvati i fizi ki faktori koji su nam posebice interesantni u kontekstu istra~ivanja utjecaja istih na mjere i radnje zaatitara uslijed postupanja u odbijanju kd prepada. I trea kategorija moguih imbenika su tkz socijalni faktori. Opi nazivnik za sve mogue imbenike i faktore koji mogu izazvati stres naziva se stresor. Obzorom na klju ni predmet ovoga rada i temu istra~ivanja, skoncentrirat emo se na fizi ke faktore i uzroke mogueg stresa, a prilikom ega uglavnom mislimo na odreeni dogaaj /u ovom slu aju kd prepada u poslovnici NI/, koji nesporno do~ivljavamo kao prijetnju, opasanost, pritisak ili agresiju od strane po initelja kd-a, prvenstveno na zaatitara privatne zaatite, a potom i na zaposlenike banke, stranke koje su se zatekle u navedenom prostoru i mogue druge sudionike navedenog dogaaja. Analizirajui nadalje stresno stanje kao nu~nu posljedicu stresne situacije koju je do~ivjela konkretna osoba, nu~no je naglasiti da je reakcija na stresore razli ita kod svake pojedine osobe. Razlog za navedeno je injenica da se svaka osoba individualno prilagoava djelovanju stresora, i reagira ovisno oprirodi i intenzitetu do~ivljenog aoka, razini stresne situacije, kao i va~nosti i opem do~ivljaju navedenog dogaaja odnosno percepciji samog dogaaja za konkretnu osobu. Stoga je presudno va~na interpretacija samog stresnog dogaaja u procesu racionalizacije osobe koja je do~ivjela stres. Upravo navedeni element individualne reakcije na sve navedene okolnosti koje stres proicira na konkretnu osobu, u naaem fokusu interesa zaatitara privatne zaatite, su klju  neizvjesnosti njegove reakcije, odnosno razli itog stupnja otegotne participacije stresa u poduzimanju adekvatnih i pravovremenih radnji odbijanja navedenog napada i spre avanja po injenja KD prepada u poslovnici banke. Individualne razlike prilikom reakcije na stres, najjednostavnije je objasniti kroz razli itu (individualnu) kongitivnu procjenu /...koja se odvija kroz interakciju nekoliko faktora poput empatije, komunikacija, pobude skladiata memorije, procesa rasuivanja itd./ potencijalno ugro~avajue ili stresne situacije, odnosno procjenu prijetnje koja je rezultat navedene situacije. Stoga pojedini autori smatraju da su kognitivni procesi uvijek prisutni i anga~irani u situaciji stresa i oni su zapravo interventni nositelji prilikom samog suo avanja sa stresom i reakcije na njega. (6( Sa predmetnog aspekta svaki stres je primarno psiholoaki stres, budui da kao takav nije ni stimulans ni reakcija na njega, nego jednostavno odnos ovjeka i okoliaa koji je atetan, prijetei i ugro~avajui. Ipak, iako reakcija na stres zavisi od mnogih faktora, presudno za navedenu reakciju je ponovno vlastita individualnost i osobnost osobe koja definitivno zavisi od njene psihofizi ke konstitucije, prirode i osobnosti, ~ivotne dobi, obrazovanja, zdravstvenog stanja, kao i adekvatne pripremljenosti za djelatnost koju obavlja. Upravo prethodno navedene faktore je vrlo lako uklopiti u opi uvjete za pru~anje usluga privatne zaatite od strane svakog pojedinog licenciranog zaatitara u poslovnicama NI. Simptomi stresa Logi no je pitanje, koji su to klju ni simptomi stresa? Obzirom da predmetnu materiju promatramo primarno sa aspekta mjera i radnji koje zaatitar poduzima u odbijanju napad prilikom po injenja kd prepada na lokaciji atienja, u tom duhu emo navesti i klju ne kategorije simptoma koje je realno za o ekivati kao posljedicu izlo~enosti stresu. Pritom primarno mislimo na etiri kategorije simptoma i to poglavito u segmentu: Osjeaja: stanja napetost i nervoze kao direktne posljedice straha Misli: niskog samopouzdanja u vlastite sposobnosti, nemogunosti koncentracije, a sve kao posljedice straha od neuspjeha Ponaaanja: impulzivne i nekontrolirane reakcije, kao posljedica stresnog stanja Tjelesnog stanja: drhtanje, ubrzani rad srca, znojenje, glavobolja, tikovi, samozabavljanje i dr. Prethodno navede simptome kao realne posljedice stresa, objedinjava jedna od definicija stresa koja ga definira kao ...  svako naruaavanje normalnog psiho-fizi kog stanja, koje se pojavljuje kada je naae tijelo pod prevelikim ili iznenadnim pritiskom zahtjeva za funkcioniranjem izvan svoje uobi ajene sposobnosti. (7( Uz poseban naglasak da stres nije sam dogaaj koji ga izaziva bilo pozitivan ili negativan, ve naaa reakcija na taj dogaaj, koju nazivamo stresnom reakcijom, a koja nastaje kao posljedica bilo ugodnog ili neugodnog optereenja organizma. PREDODREENOST ZA STRES I NJEGOVA NEUTRALIZACIJA Odreena zanimanja koja su predodreena za profesionalni stres su zasigurno vojnici, policajci i zaatitari. U konkretnom slu aju izvor stresa proizlazi iz fizi ke ugro~enosti prema neposrednim izvraiteljima u navedenim profesijama. No, isti se takoer mo~e pojaviti i u formi zahtjeva posla koje nisu u skladu sa sposobnostima i mogunostima konkretnog izvraitelja. U tom kontekstu bi kao potencijalnu stresnu situaciju mogli promatrati samo stanje neposrednog izvraitelja, koji preventivno do~ivljava stresnu situaciju kao posljedicu mogueg dogaaja, za koji smatra da nije u mogunosti sa svojim sposobnostima, znanjem, edukacijom i tjelesno/operativnom pripremljenoau realizirati bez ugro~avanja vlastitog integriteta, integriteta osoba i imovine koju atiti. U konkretnom slu aju nu~no je pristupiti cjelovitom programu i obuci za konkretnog neposrednog izvraitelja poslova zaatite sa temeljnim ciljem uspjeanog suo avanja sa stresom, kao pretpostavke za u inkovito i pravovremeno poduzimanje zaatitnih radnji. Navedeni program mora obuhvatiti niz segmenta po evai od osnovne edukacije o stresu i stresnim reakcijama, modelima noaenja sa stresom, tehnikama ubla~avanja i suzbijanja negativnih posljedica stresa, pa sve do konkretnog kondicioniranja samih mjera i radnji adekvatnog odgovora sukladno ovlastima prema ZOPZ-u. Radi se o posebno osmialjenom psihologijskom pristupu koji poma~e u stresnim situacijama i pomou kojeg neutraliziramo negativne emocionalne reakcije uo i provedbe psihi ki stresne i zahtjevne zadae, posti~emo bolju usredoto enost tijekom samog izvoenja zadae, te nakon provedbe zadae lakae eliminiramo njezine negativne posljedice i br~e se vratimo u stanje psihi ke uravnote~enosti. (8( Navedeni pristup omoguava neposredno izvraitelju status aktivnog subjekta, u ukupnom procesu budui da odlu ujuu ulogu u obrambenim radnjama ima njegova subjektivna procjena stupnja ugro~enosti i vlastite sposobnosti noaenja s nastalom situacijom, a ime se primarno oja ava njegova psihi ka otpornost na stres. ... na navedenom principu funkcionira i tehnika Biofeedback koja pridonosi rjeaavanju problema vezanih uz stres, omoguavajui praenje fizioloakih pokazatelja psihi kog stanja pojedinca na zaslonu ra unala. Biofeedback je djelotvoran na in da ovjek shvati ato ga uznemiruje te da se osvjedo i kako zaista tjelesno reagira na svoje misli i emocije. Istodobno, ovjek tijekom tog treninga u realnim uvjetima mo~e nau iti kako e sam kontrolirati svoje misli i emocije i tako utjecati na svoje psihi ko stanje. Navedenu tehniku prakticira satnik M. Mandari u radu sa leta kim osobljem 91. zb a ime je ista prakti ki primijenjena u OSRH. No, u konkretnom slu aju i kod navedenih zanimanja stres je zapravo rezultat interakcije osobina zaposlenika i karakteristika posla. U pojedinim kriznim situacijama u kojima se isti nalaze (...konkretno kao i zatitar u poslovnici NI za vrijeme prepada) zahtjevi prema navedenom zatitaru postaju preveliki, brzina donoenja odluka postaje presudna, a iste se donose momentalno bez previe informacija o samom dogaaju, i za sobom vuku velike odgovornosti za mogue posljedice istih. POJAM, OPA OBILJE}JA I SPECIFI NOSTI KD RAZBOJNI`TVA Razbojniatvo ili oru~ani prepad, je slo~eno kazneno djelo koje se sastoji od krae i uporabe sile kao sredstva za izvraenje istoga. Dakle bie navedenog djela sadr~ava elemente dva kaznena djela i to krae i prijetnje u meusobnoj interakciji u kojoj je po initelj navedenog kaznenog djela osoba koja  & uporabom sile protiv neke osobe ili prijetnjom da e izravno napasti na njezin ~ivot ili tijelo oduzme tuu pokretnu stvar s ciljem da je protupravno prisvoji . Za osnovno djelo iz l. 230. KZ RH propisana je kazna od 1 - 10 godina zatvora, dok je za kvalificirani oblik (razbojniatvo kojim je pribavljena znatna imovinska korist ili je uporabljeno kakvo oru~je ili opasno orue,) zaprije ena kazna od 3  12 godina zatvora. Dok, ako je kaznenim djelom razbojniatva prouzro ena smrt osobe,po initelj e se kazniti kaznom zatvora od najmanje pet godina. Od specifi nosti navedenog kd-a (2( u operativno istra~nom aspektu kao i u segmentu zaatitnih aktivnosti u dijelu privatne zaatite svakako je za izdvojiti: po initelji navedenih djela ista realiziraju pojedina no ili u grupama skloni su upotrebi vatrenog oru~ja i brutalnosti pri izvraenju kd nerijetko se radi o serijskim po initeljima sa bogatom kriminalnom povijeau kd prepada eaa su zimskom periodu, budui da na in odijevanja u zimsku odjeu omoguava lakae prikrivanje oru~ja za izvraenja kd-a, kao i samo maskiranje po initelja kd prepada su osobito brojana u predblagdansko razdoblje, ili dane u kojima u poslovnicama kola vea /od uobi ajene/ koli ina gotovine /mirovine, socijale i sl./ najkriti niji dan za po injenje prepada u tjednu je petak glede dnevnog vremenskog intervala izvraenja, kd razbojniatva se naj eae vrae neposredno nakon / sat vremena/ otvaranja poslovnice i /sat i pol/ prije zatvaranja iste po initelj se maskira neposredno prije ulaska u poslovnicu naj eae sredstvo izvraenja je kratko vatreno oru~je odmah po ulasku u poslovnicu po initelj nastoji neutralizirati zaatitara vozilo kojim po initelj dolazi u poslovnicu ostavlja u neposrednoj blizini iste u pravilu se radi o ukradenim vozilima, koja se tijekom bijega mijenjaju i naposljetku uniate zajedno sa tragovima po initelja po initelji vrlo esto prethodno opserviraju poslovnicu u kojoj planiraju prepad nerijetko imaju i insajdere ili informatore unutar same lokacije prosje no trajanje samog prepada je oko 90 sekundi minimalan broj navedenih djela ostane u pokuaaju ZAKONSKE OVLASTI ZA`TITARA ZA POSTUPANJE U SLU AJU ODBIJANJA KD PREPADA U POSLOVNICI NI Ovlasti zaatitara propisane su Zakonom o privatnoj zaatiti (1((3(, i pozakonskima aktima (4(. Konkretno l. 40. navedenog Zakona propisuje izmeu inoga i postupak uporabe vatrenog oru~ja od stane zaatitara u odbijanju napada, kao i injenice da: Zaatitar mo~e nositi propisane vrste kratkog vatrenog oru~ja samo pri obavljanju sljedeih poslova privatne zaatite: 1. zaatite nov arskih institucija 2. neposredne tjelesne zaatite osoba (tjelohranitelj) 3. osiguranja i pratnje novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti 4. pru~anja intervencije po dojavnom signalu 5. zaatite objekata kriti ne infrastrukture, 6. zaatite kulturnih dobara ili stvari od znanstvenog, umjetni kog, povijesnog ili tehni kog zna aja koja se nalazi u javnoj zbirci, zaatienoj privatnoj zbirci ili je izlo~ena za javnost. Poslove iz to ke 5. i 6. pravne osobe i obrtnici mogu obavljati uz prethodno odobrenje nadle~ne policijske uprave. Zaatitar ima pravo uporabiti vatreno oru~je kada, obavljajui poslove privatne zaatite, na drugi na in ne mo~e odbiti istodobni ili izravno predstojei protupravni napad usmjeren prema njemu ili prema osobama koje atiti. Prije uporabe vatrenog oru~ja zaatitar e uputiti usmeno upozorenje:  Stoj! , a nakon toga drugo upozorenje:  Stoj, pucat u! . Upozorenje se nee upuivati ukoliko bi se time doveli u pitanje ~ivoti osoba koje se atiti ili ~ivot zaatitara. Uporaba vatrenog oru~ja nije dopuatena protiv maloljetnika ili kada se dovodi u opasnost ~ivot treih osoba, osim kada je uporaba vatrenog oru~ja jedino sredstvo za obranu od izravnog napada kojim se ugro~ava ~ivot zaatitara ili ~ivot osoba koje atiti. Prilikom uporabe vatrenog oru~ja zaatitar je du~an usmjeriti oru~je prema onim dijelovima tijela na kojima se s najmanje ozljeda posti~e svrha zbog koje je vatreno oru~je uporabljeno. Zaatitar mo~e, u obavljanju poslova tjelesne zaatite uporabiti samo oru~je pravne osobe za privatnu zaatitu iji je zaposlenik.Iz prethodno navedenih ovlasti zaatitara evidentna je vrlo velika lepeza zaatitnih aktivnosti koje zaatitar mo~e poduzeti na atienoj lokaciju u slu aju protupravnog ugro~avanja osoba ili imovine koja je predmet zaatite, u konkretnom slu aju prepada u poslovnici NI. No upravo najsna~nije ovlasti zaatitara tkz. ovlasti uporabe sredstava prinude /...pritom se primarno misli na primjenu tjelesne snage i uporabu vatrenog oru~ja, budui da se izvje~bani pas koristi u zanemarivo malom broju slu ajeva/, prilikom ocjene zakonitosti postupanja izazivaju najvee kontraverze. U konkretnom slu aju delikatno je nekoliko momenata, od samog elementa istodobnosti napada na zaatitara /osobu koju atiti ili imovinu koja je predmet zaatite/, koji implicira da zaatitar poduzima zaatitne aktivnosti samo za vrijeme obrane od napada, odnosno im isti prestane prestaju i zaatitne aktivnosti. Nadalje tu je tkz. na elo reciprociteta obrambenih aktivnosti i razine i vrste prijetnje i sile od koje se zaatitar brani, koja zaatitara vrlo lako mo~e gurnuti na rub prekomjerne upotrebe sile, odnosno prekora enja granica nu~ne obrane. Nadalje zaatitar bi prije upotrebe tjelesne snage trebao /...naravno ako to okolnosti konkretnog slu aja dozvoljavaju/ upozoriti osobu prema kojoj poduzima obrambene radnje. Tu je takoer i ograni enje da zaatitar ne smije tjelesnu snagu uporabiti prema djeci, teakim invalidima, bolesnim osobama i ~enama kod kojih je trudnoa vidljiva, osim u slu ajevima kada mu te osobe neposredno ugro~avaju ~ivot ili ugro~avaju ~ivot osobe koju atiti. Po pitanju ovlasti upotrebe vatrenog oru~ja situacija je joa delikatnija, budui da je samo vatreno oru~je kao sredstvo odbijanja napada vrlo podesno za tkz. kolateralne atete. Stoga Zakon (1((3( propisuje samo vrste poslova prilikom kojih zaatitar mo~e pru~ati usluge zaatite sa vatrenim oru~jem, potom ope uvjete reciprociteta u odbijanju napada, i ograni enja po pitanju na ela humanosti upotrebe. Ipak, u praksi sama uporaba vatrenog oru~ja od strane zaatitara pokazala se iznimno problemati nom po evai od same upitnosti uvjeta za primjenu, njegova intenziteta, istodobnosti napada, vrste i razine napada, uvjeta u kojima se isti odbija, perimetrije do koje se oru~je smije koristiti, do kasnijih zakonskih mogunosti prekora enja granica nu~ne obrane, ugro~avanja opeopasnom radnjom i sl. NAPUTAK ZA POSTUPANJE ZA`TITARA U SLU AJU PREPADA U prethodno navedenom poglavlju ukratko je navedena opa zakonska platforma koja je definirana u okviru zakonskih ovlasti koje su zaatitarima date za postupanje u slu ajevima odbijanja napada. Navedene ovlasti su zaatitaru na raspolaganju i prilikom odbijanja kd prepada. No, ovlasti su opi okvir mogunosti koje zaatitaru stoje na raspolaganju za sve zaatitne radnje sukladno Zakonu o privatnoj zaatiti. Ipak svaka pojedina usluga zaatite se dodatno modelira i ureuje posebnim naputcima, protokolima i procedurama postupanja zaatitara na svakoj pojedinoj atienoj lokaciji, te je ista esto sastavni dio ugovora izmeu naru itelja i izvraitelja usluge privatne zaatite. Zaato je navedeno bitno naglasiti? Zato ato unato  jednakim zakonskim osnovama za postupanje poslovna filozofija svake pojedine nov arske institucije bitno odstupa jedna od druge, te je stoga i samo postupanje zaatitara u konkretnim situacijama razli ito. Ukupna paleta postupanja se~e od isklju ivo preventivne uloge zaatitara u atienom prostoru bez ikakve daljnje eskalacije sukoba u istome, pa sve do o ekivanog represivnog odbijanja napada svim raspolo~ivim sredstvima unutar zakonskih ovlasti u atienom prostoru NI. Upravo aarolikost navedenoga pristupa i poslovnih filozofija nov arskih institucija u ukupnom segmentu poslova sigurnosti, kao i delikatnost uporabe vatrenog oru~ja od strane zaatitara je dobrim djelom uvjetovala i fj"$PR~ê|||||o|a||hvh5Y5CJ\aJhvh6)0J6CJaJhvh5YCJaJhvh5Y0J6CJaJhvh> CJaJhvhYCJaJhvhe5CJ\aJhvheCJaJhvh6)5CJ\aJhvh5CJ\aJhvh6)CJaJhvh PCJaJhvhCJaJ!hj8@!B!$a$gd#$a$gd(&:$a$gd5YT F ""B#D#P####f%h%(''')))´yyyqqffqfhvhuCJaJhvCJaJhvhgCJaJhvhAZCJaJhvhCJaJhvhoCJ\aJhvho5CJ\aJhvh6)5CJ\aJhvh= CJaJhvh6)CJaJhvh5Y0J7CJaJhvh5Y0J6CJaJhvh ;5CJ\aJ(B!$%''j*l*,,,,..0 $$Ifa$gdS $ & F"a$gd(&:$a$gd(&: ))** * *N*P*++,,,,,,,,"-.-4-<->-N--....B//00D1ĹtiaiVithvhgCJaJhvCJaJhvhv9CJaJhvhv9CJaJhvh"<CJaJhvh"<CJ]aJhvhDgCJ]aJhvh(&:CJaJhvhDgCJ\aJhvhDgCJaJhvhmCJOJQJaJhvhv9CJOJQJaJhvhAZCJaJhvhuCJaJhvCJaJ!000^4`499\9^9|<~<6=xp`$7^`7a$gd#$a$gd# $^a$gd(&: $ & F"a$gd(&:$a$gd(&:hkd$$Ifl#H$ t0644 laytS D1F11&2(22233(5*5*6V7X77799&9Z9\9^9;;F<H<z<|<>>>@"@:@>@B.C2C4CVC׆׆{ppppepphvhCJaJhvhz^LCJaJhvhDgCJaJhvh.+CJaJhvh(&:CJaJhvh(&:5CJaJhvh.+5CJaJhvh<5CJaJhvhg5CJaJhvh<CJaJhvCJaJhvh'CJaJhvh"<CJaJhvhgCJaJ'6=8=AAHlM ORShVVW@XX]] !$ & F"a$gd!$a$gd$ & F#Wdd[$\$^`Wa$gd#$dd[$\$^a$gd#$ & F"dd[$\$a$gdM$dd[$\$a$gd#&$a$gd$a$gd# $^a$gd(&:VC:DxDzDDDDEEFF@FzFFFFFFF"H$HHIIJKKKBLbLfLL$MbMdMfMhMjMlMMMM>NDNNNN O׺׺׺ׯ~׺׺ hvh j]hvhbCJ\aJhvhCJ\aJ j[hvhbCJ\aJhvhbCJaJhvhTCJaJhvhCJaJ hvhhvhCJaJhvhgCJaJhvCJaJhvhCJaJ/ O\O^ObPP Q,QVQ`QQQRRRRSSS~UUU VfVhVxVpWWWWX[[[[[[|nchvhbCJaJ j]hvhbCJaJhvhCJOJQJaJ j[hvhbCJaJ hvhCJOJQJ^JaJhvhCJaJhvh#CJaJhvhMCJaJhvhM5CJaJhvhCJaJhvhCJaJhvCJaJhvh(&:CJaJ#[V\\]]]]]]^ ^"^&^x^^aa bFbbcc6d8dddXee0g2ghRkTkＪͼyͼyyyyyyh\hvhbCJ\aJ hvhSCJOJQJ^JaJ hvh1(CJOJQJ^JaJhvCJOJQJ^JaJ#hvh5CJOJQJ^JaJ#hvhv95CJOJQJ^JaJ hvhCJOJQJ^JaJ hvhc 9CJOJQJ^JaJ hvhCJOJQJ^JaJ hvh7CJOJQJ^JaJ ]cJh\kmmrrrvv~iW-D7$8$H$M gdlB$-D7$8$H$M a$gdV}hkdu$$Ifl#H$ t0644 laytS $$Ifa$gdS$a$!$a$gd TkVkXkZk\k.lNllLmmmmmvrrrrrrr:sDsZssstBtttò{s{s{h]hRhRh]hRhvh CJaJhvhV}CJaJhvhRCJaJhvCJaJhvhCJaJhvhCJaJhvhCJaJhvh-y CJaJhvhSCJaJ hvh1(CJOJQJ^JaJ) j]hvhbCJOJQJ\^JaJ#hvhCJOJQJ\^JaJ) j[hvhbCJOJQJ\^JaJttttttv$vrvvvvvwwx6y8yĎxؑx $^a$gdv94$d^a$gdb4$_d^`_a$gdb$)^)`a$gdb $^a$gdb4$ & Fda$gdb $ & Fa$gdb $ & F"a$gd"$a$gd{@ $ & Fa$gdlB 02468:hjlnprtĎؑٲَmaPEPEP> hvhJ]hvhJ]CJaJ hvhJ]OJPJQJnHtHhvhJ]5CJaJ"hvh"5;CJOJQJaJhv5;CJOJQJaJ"hvhe8a5;CJOJQJaJ"hvhb5;CJOJQJaJ"hvhl5;CJOJQJaJ( j[hvhb5CJOJQJ\aJ( j]hvhb5CJOJQJ\aJ"hvhb5CJOJQJ\aJؑ\V~oo`U $ & F"a$gdl$dd[$\$a$gdJ]$dd[$\$a$gdbhkd$$Ifl## t0644 lalytS $$Ifa$gdS 4$da$gdv9ޙZRVxz~Hui]RRRRhvhdCJaJhvhl5CJaJhvhJ]5CJaJhvhv95CJaJ j]hvhe8aCJ\aJhvhe8aCJ\aJ j[hvhe8aCJ\aJhvhe8aCJaJhvhlCJaJhvhJ]CJaJ hvhv9 hvhv9CJOJQJ^JaJhvhv9CJaJ hvhv9OJPJQJnHtHܮޮ$&tv(*tv $ & Fa$gdr $^a$gdr $ & F"a$gdv9$a$gdr$a$gdJ] $h^ha$gdlHJڮܮޮB(ڲгҳ6t´д&H̵εе`¶ƶ·ȷTj >Rzhvʿʴʬʬʿʿ״״hCJaJhvh (CJaJhvh.7DCJaJhvhsfCJaJUhvhJ]CJaJhvhe8aCJaJhvhdCJaJhvCJaJ@ injenicu da nema podzakonskim pravilnikom /na bazi Zakona o privatnoj zaatiti/ utvrenog opeg postupka zaatitara za postupanje u slu aju prepada, a niti je praksa zaatitarskih druatava isto unificirano iznjedrila. Druatvo Sokol Mari, kao kontinuirano najvee privatno zaatitarsko druatvo u RH koje pru~a usluge zaatite za preko 70 % nov arskih institucija u RH, se u okviru svojih operativnih timova kontinuirano bavi navedenom problematikom, te navedena pitanja pokuaava rijeaiti standardiziranim naputcima za rad i procedurama postupanja zaatitara, te u okviru istih propisati postupanja zaatitara u konkretnim situacijama u poslovnicama NI. Uz navedeno nu~no je naglasiti da su kd razbojniatva najzastupljenija kd (2( u nov arskim institucijama, te da su po initelji istih skloni primjeni nasilja i brutalnosti prilikom izvraenja istih. U prethodnim poglavljima smo naveli iznimno veliki postotak upotrebe vatrenog oru~ja za izvraenje navedenoga djela, i to dakako bez obzira na posljedice i potencijalno mogue kolateralne ~rtve. Obzirom da izvraenje navedenih kaznenih djela ima svoje specifi nosti predmetnim naputcima se pokuaavaju standardizirati, konkretizirati i metodi ki operacionalizirati postupanja zaatitara i to u sve tri faze, tj prije, za vrijeme i nakon izvraenja kd prepada ili razbojniatva u poslovnici NI. Obzirom da je temeljna zadaa zaatitara zaatita osoba i imovine u atienoj lokaciji, oko navedenih subjekata zaatite skoncentrirana su i konkretna postupanja zaatitara prema fazama mogue realizacije kd prepada i to: Faza prije izvraenja kaznenog djela: U okviru koje zaatitar neposrednom zaatitnom aktivnoau opservira atieni objekt na na in da kontinuirano obilazi vanjsku i unutarnju perimetriju atienoga prostora te prevenira potencijalno izvraenje prepada ili drugog kd kojim se ugro~ava osobe i imovina u atienoj lokaciji. Obzirom da zaatitar detaljno poznaje mikrolokaciju atienog objekta, isti se zadr~ava na mikrolokacijama u i u neposrednoj blizini objekta sa kojih ima najbolji pregled sigurnosne situacije U okviru navedenih aktivnosti zaatitar koristi dostupne sustave tehni ke zaatite koji su instalirani na atienom objektu. Pritom poglavito mislimo na sustav videonadzora /...kao i sustave protuprovale, kontrole pristupa, ili interlocking kabine i vrata/ Prilikom opservacije prostora jedna od temeljnih zadaa zaatitara je i zapa~anje potencijalno sumnjivih osoba, koje se bezrazlo~no zadr~avaju u atienom prostoru, pokazuju interes za radne procese ili raspored prostorija u istome, za broj osoblja poslovnice, koje snimaju mobitelom, sa sobom imaju torbu u koju je mogue sakriti oru~je za izvraenje prepada i sl. Navedena i sli na sigurnosno interesantna zapa~anja zaatitar evidentira, uz naznaku datuma i vremena dogaanja u slu~bene evidencije, a po potrebi izdvaja i snimku videonadzora, koju kasnije i arhivira. Obzirom da je praksa iskristalizirala kriti na vremena izvraenja kd prepada /78 % prepada se realizira u prvom satu po otvaranju, i sat i pol prije zatvaranja poslovnice NI/ zaatitaru se u navedenom vremenskom intervalu preporu a stajanje ispred ulaza u atieni objekt, i kontinuirana opservacija vanjske perimetrije atienog prostora, a sve u cilju pravovremenog uo avanja potencijalnog izvraitelja kd prepada, te spre avanje ulaska istog u atieni prostor U slu aju zapa~anja sumnjivih osoba i/ili vozila ispred ili u neposrednoj blizini atienog objekta, zaatitar preventivno o istome obavjeatava OKC Policije i OC privatnog zaatitarskog druatva. U kona nici u preventivnu fazu prije mogueg izvraenja kd prepada, svakako ulazi i radnja utvrivanja zajedni kih procedura postupanja od strane svih zaposlenika i zaatitara u atienoj lokaciji. Faza za vrijeme izvraenja kaznenog djela: Navedena faza je logi an slijed postupanja u slu aju kada prethodno opisane preventivne radnje nisu polu ile ~eljeni u inak, i u poslovnicu ulazi jedan ili viae naoru~anih /maskiranih po initelja/. Ujedno navedena faza postupanja zaatitara je najinteresantnija faza ukupnog postupanja zaatitara budui da je njegovo ukupno postupanje u konkretnom slu aju u velikoj mjeri optereeno stanjem stresa u koje je isti kao i sve ostale osobe u poslovnici /zaposlenici i eventualno zate ene stranke/ doveden posljedi no samom izvraenju kd prepada i prateom prijetnjom ugro~avanja kao sredstva za izvraenje navedenog djela. U konkretnom slu aju zaatitar e: Ovisno o mikrolokaciji u atienom prostoru na kojoj se naaao u trenutku ulaska po initelja i prijetnje ugrozom od strane istoga, zauzeti najpodesniju moguu poziciju koja mu omoguava poduzimanje obrambenih radnji i odbijanje napada od strane po initelja No upravo navedenu sintagmu  poduzimanje obrambenih radnji i odbijanje napada od strane po initelja nije mogue dodatno konkretizirati i precizirati u kontekstu standardnog i unificiranog operativnog postupka a da isti nije optereen nizom paralelnih uvjeta, koji u bitnome odreuju postupanje zaatitara u konkretnom slu aju, po evai od injenice da: Zaatitar prilikom odbijanja istodobnog i protupravnog napada na sebe, osobe koje atiti i imovinu koja je predmet zaatite svojim postupkom ne smije ugroziti ~ivote atienih osoba Takoer ne smije uporabiti sredstva prinude ni prema djeci, teakim invalidima, bolesnim osobama i ~enama kod kojih je trudnoa vidljiva, osim u slu ajevima kada mu te osobe neposredno ugro~avaju ~ivot ili ugro~avaju ~ivot osobe koju atiti. Prema na elu reciprociteta obrambena aktivnost mora biti srazmjerna sili sa kojom se zaatitara ugro~ava, te ista mora prestati istog trenutka kada prestane napad na zaatitara A nee upotrijebiti vatreno oru~je ni prema po initeljima koji bje~e iz objekta s ukradenim novcem, budui da njegovo zaatitno postupanje usko vezano uz perimetar atienog objekta, kao i injenicu moguih kolateralnih ~rtava koje bi se izvan prostora mogle nai na putanji zrna. No, i u slu ajevima kada zaatitar nema realnih uvjet za odbijanje napada, njegova uloga u rasvjetljavanju okolnosti djela i kasnijeg pronalaska po initelja mo~e biti presuda, budui da zaatitar u pravilu: Ima direktni kontakt sa po initeljem, a samim time i podatke o njegovoj fizionomiji, boji glasa, karakteristikama i specifi nostima govora, tjelesnim obilje~jima, visini, te~ini, tjelesnoj grai, Isti je u mogunosti zapaziti detalje sa odjee po initelja, sredstava koja su po initelju poslu~ila za izvraenje kd-a, koriatenog oru~ja, sredstava za maskiranje i sl. I u kona nici u slu aju pravovremenog zapa~anja ulaska po initelja u atieni objekt, i pravovremenog pozicioniranja zaatitara koje istome omoguava realnu mogunost odbijanja predmetnog napada bez mogunosti po injenja kolateralnih ateta unutar obrambenih radnji, zaatitar e upotrijebiti vatreno oru~je i prisiliti po initelja na predaju i odustajanje od napada Faza nakon izvraenja kaznenog djela: Kao ato smo i naglasili zaatitar je u pravilu osoba koja je imala direktni kontakt sa po initeljem kd, te je logi no da u navedenim okolnostima i ima najviae informacija o istome. Obzirom da je sami prepad realiziran i viae ne postoji opasanost od ugro~avajuih radnji, zaatitar e: (prema zakonskoj obvezi) ~urno, bez odgode, a nakon odlaska po initelja o dogaaju izvijestiti policiju, dati kratak opis istog, broj i osobni opis po initelja, te po mogunosti podatke o vozilu i pravac u kojem su se po initelji udaljili, Pozvati hitnu pomo ukoliko postoji potreba ili za vrijeme prepada ima ozlijeenih osoba ili osoba kojima je potrebna psiholoaka pomo uslijed pre~ivljenog stresa Poduzeti mjere i radnje prve pomoi za eventualno povrijeene osobe u objektu Obavijestiti OC privatnog zaatitarskog druatva Osigurati mjesto dogaaja, te zadr~ati potencijalne svjedoke do dolaska policije. TEMELJNE PERCEPCIJE O KD PREPADA U NOV ARSKIM INSTITUCIJAMA I POSTUPANJU ZAPOSLENIKA NI U prethodno navedenom poglavlju bavili smo se postupanjem zaatitara prilikom provedbe poslova sigurnosti pa tako i za vrijeme prepada u poslovnici koja je predmet zaatite. No, bitno je naglasiti da iako je zaatitar vokacijski po svojoj funkciji predodreen za provedbu poslova sigurnosti u atienom prostoru poslovnice, ista ipak nije jedino i isklju ivo privilegija zaatitara, tj ukupno sanje sigurnosti u atienom prostoru zajedni ki sukreiraju uz zaatitara i svi zaposlenici iste, te je stoga njihova edukacija o dijelu postupanja u slu aju prepada, njihova psihi ka stabilnost i koordiniranost zajedni kog postupanja od presudnog zna aja glede ishoda samog prepada. U konkretnom slu aju temeljna percepcija koju zaposlenici moraju usvojiti je injenica da se prepadi ne dogaaju samo drugima, te da je realna opcija da e se dogoditi i u njihovoj poslovnici. Stara je teza da apsolutne sigurnosti nema, a ato zna i da te~imo stanju razine prihvatljivog rizika. Ipak prepad je specifi na izvanredna ugroza u kojoj po initelj / oru~jem/oruem / ugro~ava sami ~ivot slu~benika banke, i isti je neminovno visoko stresan, ali i visoko rizi an dogaaj za sve osobe koje se u trenutku prepada mogu zatei u poslovnici. Iako je postupanje svakog pojedinca individualno u konkretnom slu aju, ipak nekim postupcima mo~emo prevenirati prepade u poslovnicama ili makar ubla~iti atetne posljedice po zaposlenike i imovinu kad se sami prepad i dogodi. U tom kontekstu zasigurno trebamo inzistirati na: Poativanju propisanih procedura /& jer su iste i propisane da bi se uhodanim i razraenim postupcima izbjegli izvanredni dogaaji/ Pridr~avanja internih uputa o radu sa novcem, uz kontinuirano odlaganje viaka novca sa blagajne u sef poslovnice /posebno ako je isti sa vremenskom odgodom/ Voenju brige o zaatitnim sredstvima, i pravovremenom prijavljivanju kvarova na sustavima tehni ke zaatite Panik aine /tipke/ Interlocking vrata Sustava videonadzora Sustav protuprovale Komunikaciji zaposlenika sa zaatitarom uz ukazivanje na potencijalno sumnjive osobe Komentiranju u krugu kolega u poslovnici potencijalno sumnjivih osoba, situacija i dogaaja koji su primijeeni u poslovnici, jer je sigurnost /...kao ato smo naglasili/ zajedni ki projekt svih zaposlenika u poslovnici, a ne samo zaatitara! U svezi s navedenim, posebice u komercijalnim razgovorima sa korisnicima usluga privatne zaatite u NI, niz puta je postavljeno pitanje, ato nam mo~ete preporu iti i koliko mo~ete utjecati na injenicu da se prepad ne dogodi, odnosno koje su to mjere i radnje mogue adekvatne pripreme za isti. Odgovor na navedeno pitanje ovisi da li se navede tkz. radnje odnose na savjete zaposlenicima i osoblju banke ili postupanje zaatitara privatne zaatite. Obzirom da smo se djelo dotakli ovlasti zaatitara privatne zaatite i naputaka za rad i postupanje u konkretnim situacijama, glede savjeta osoblju banke svakako je za istaknuti da je temeljni zadatka svih treih osoba u atienom objektu za vrijeme izvraenja prepada da isti pre~ive, a pre~ivjet e ga ako surauju sa po initeljem prepada i svojim postupanjem ne ote~aju okolnosti izvraenja istoga. Suradnja sa po initeljem podrazumijeva da iz navedene stresne situacije iziu neozlijeeni i to primarno fizi ki ali i psihi ki, a navedeno e postii jedino ako se adekvatno pripreme na mogue traumati ne posljedice prepada, kao i svih o ekivanih stresnih situacija koje isti nu~no prate u procesu realizacije. Predmetna priprema je u biti proces sveobuhvatne analize vlastitog ponaaanja, u pretpostavljenim /simuliranim/ okolnostima izvraenja prepada i to uz: Realno preispitivanje reakcije na stresne situacije pa tako i na samu situaciju prepada Suo avanje sa vlastitim strahovima, i pojedina na analiza istih Te po utvrivanju istih, analiza mogunosti za suo avanje sa navedenim strahovima uz mogunost nove spoznaje istih, odnosno redefiniranja vlastitog ponaaanja uz paralelno anuliranje stresnih reakcija u mjeri u kojoj je isto mogue Da navedeni proces ne izgleda kao prazna pri a i analiza gotovo idealnih uvjeta, najjednostavniji na in za isto je simulacija stvarnog dogaaja uz konzultaciju sa osobama koji su ve bili sudionici navedenih dogaaja u istom svojstvu /slu~benik  slu~benik /zaposlenik u poslovnici/, stranka-stranka, zaatitar  zaatitar/, koji svojim osobnim svjedo anstvom mogu do arati realnost situacije u kojoj su se naali. Kao ato je i naglaaeno, iako svaka osoba na stresnu situaciju reagira individualno, u~ivljavajui se u stvarni dogaaj svojih kolega mogue je ekranizirati i predvidjeti vlastita postupanja u istim tim situacijama, te na bazi istih izvui analitiku pozitivne i negativne reakcije na navedeno stanje, te logi no potom poduzeti i potrebne korektivne radnje. `to ~elimo od navedene analitike ponaaanja? Prvenstveno simulaciju realnih uvjeta i dolazak do realne spoznaje da je apsurdno da po initelju pru~amo otpor vjerujui u mogunosti spre avanja ili odustajanja od realizacije prepada od strane po initelja. Ako anuliramo potrebnu za navedenim junaatvom, doi emo do spoznaje da je realno da slijedimo upute po initelja i budemo kooperativni za vrijeme prepada. Paralelno ostanemo svjesni stanja u kojem smo, te mirni i pribrani, zanemarujui emocionalna stanja, kao i svaki izravni kontakt sa po initeljem ili bilo kakve iritirajue radnje koje ga mogu nagnati na dodatnu eskalaciju nasilja u poslovnici. Predmetnim postupanjem poveavamo si aanse da emo iz prepada izii neozlijeeni, ali i da emo u stanju pribranosti mogue zapaziti i neke od specifi nosti po initelja /...tjelesno obilje~je, tetova~u, ozljedu, boju glasa, specifi ni naglasak i sl./, koje e u kasnijoj istrazi biti presudne za pronala~enje po initelja navedenog kd. A zaato je sve navedeno bitno: Kako ste Vi pod stresom kao posljedicom prepada, u veini slu ajeva i sami po initelj je pod iznimno velikim stresom i pritiskom prilikom izvraenja istoga Svaki po initelj prilikom planiranja izvraenja prepada, isti planira napraviti brzo, u inkovito i bez posljedica /prepada bez otpora traju cca 90 sekundi/ Stoga, svaka Vaaa neo ekivana reakcija mo~e i po initelja potaknuti na nepromialjeno ponaaanje i daljnju eskalaciju nasilja u poslovnici Kako se Vi bojite po initelja i po initelj se boji Vas, i naj eai razlog za uporabu oru~ja od strane po initelja je motiviran zaatitom vlastitog ugro~enog integriteta /bilo od Vas, graana, zaatitara, policije/ / u kona nici/ krajnji cilj po initelja je uzimanje nov anog depozita, za ato manje vremena te uz ato br~e udaljavanje iz poslovnice, a za isto mu je vrlo bitna Vaaa kooperativnost. Slijedei prethodno navedene upute, visoka je vjerojatnost da ete i nakon po injenja prepada ostati pribrani i sposobni da: Ako se po initelj udaljio, i ne postoji viae realna opasnost za Vas, te ako do sada niste bili u prilici, aktivirajte panik tipku Provjerite da li kome treba pru~iti zdravstvenu pomo od kolega, stranaka, zaatitara Ako ima ozlijeenih pozvati hitnu pomo Zaklju ajte poslovnicu i ne dirajte niata da ne uniatite i ne kontaminirate tragove Nazovite policiju i obavijestite ih o prepadu /ako to ve nije u inio zaatitar u poslovnici ili OC zaatitara po zaprimljenoj panik dojavi/ Nazovite svog pretpostavljenog i izvijestite ga o dogaaju I ono ato je Vaa nesporan i jedinstven doprinos na kraju je mnoatvo informacija koje ste zapazili za vrijeme prepada, koje ete podijeliti sa policijskim slu~benikom. Istom prepri ajte sve informacije kojih se sjeate vezano uz sami dogaaj, a posebice specifi nosti vezane uz po initelja djela. Pritom je bitno da isto napravite bez ustru avanja budui da nijedna informacija nije nebitna, te ih se stoga ne trudite selektirati niti se optereivati da li su iste koncizne ili ne. Vaae stanje nakon prepada unato  fizi koj neozlijeenosti je ipak stanje emocionalnog aoka. Stoga ovisno o istome, svakako se obratite svome lije niku, koji e Vas po potrebi uputiti i na dodatni specijalisti ki pregled. I na kraju, realno je postaviti pitanje, zaato je sve prethodno navedeno bitno? Pa prvenstveno zato jer se: Tragedije dogaaju u sekundama Naknadno ih analiziramo danima Odreene posljedice saniramo godinama A one najte~e /& gubitak ljudskog ~ivota/ ne mo~emo nadoknaditi nikada Zato bi svako od nas bi trebao biti dio pozitivnog rjeaenja, a ne tragi ne posljedice. ZAKLJU AK Prethodno navedena sintagmu bi mogli iskoristiti kao sentencu opeg zaklju ka, a isti bi bio da su poslovi sigurnosti poslovi svih zaposlenika u atienom prostoru a ne samo privilegija zaatitara. Primjerena razina sigurnosne kulture je osnova za u inkovito preventivo postupanje. Na~alost ni jednim mjerama ne mo~emo u potpunosti prevenirati ni iskorijeniti sami kriminalitet, kao ni napraviti takvo stanje sigurnosti kojim emo jam iti da prepada nee biti. No mo~emo, napraviti seobu rizika i po initeljima /kroz mjere i radnje uspostavljene u svakoj poslovnici banke/ i istima indirektno sugerirati da potra~e drugu manje adekvatnu i osiguranu poslovnicu za po injenje prepada. Sigurnost je ~ivi organizam i isti treba kontinuirano optimizirati, u skladu sa aktualnim vremenskim intervalom, razdobljem godine, opom sigurnosnom situacijom na neposrednoj mikrolokaciji poslovnice, ovisno o njenoj poziciji, sustavima i mjerama kojima se atiti, povijesti prepada, dnevnoj fluktuaciji stranaka, broju aaltera, volumenima koje ista ima u nov anim depozitima, u estaloau odvoza novca iz poslovnice i nizu drugih faktora. Ipak ono ato ne mo~emo, uz sve procedure, edukacije, naputke i uz sve preventivno organizacijske napore predvidjeti je sami tijek, postupanje zaatitara /...kao i zaposlenika, stranaka/ te u kona nici i samog po initelja kd prepada i njegov kona ni ishod. No, obzirom na sve prethodno opisane elemente prepada kao iznimno stresne situacije i dogaaja, nesporno je da navedena stresna situacija u zna ajnoj mjeri utje e kao otegotna okolnost na ukupne obrambene mjere i radnje odbijanja napada od strane zaatitara. Ono ato je nesporno je da zaatitar svoju zaatitnu aktivnost provodi danima, mjesecima i godinama, u istom prostoru prema esto istoj ustaljenoj rutini. Dok ulazak po initelja u poslovnicu traje svega par sekundi zajedno sa osnovnom radnjom ugro~avanja, uslijed ega zaatitar u istih tih par sekundi procesira sve prethodno navedene faktore, te donosi odluku o odbijanju napada ili suradnje sa po initeljem /ako za istu uope postoji mogunost/. Misaona i sadr~ajna mogunost percepcije navedenog trenutka je i mogunost percepcije svih okolnosti samog dogaaja i njegovog psihi kog i fizi kog aspekta, nakon kojeg tek mo~e uslijediti realno utemeljen kvalitativni sud o postupanju zaatitara u datim okolnostima, a koji esto izostaje upravo zbog nemogunosti sveobuhvatne percepcije navedenih okolnosti. LITERATURA (1( Vei, P., Na, I.: Zakon o privatnoj zaatiti s komentarom, }agar, Rijeka, 2005. (2( MUP - godianja izvjeaa o kretanju sigurnosnih pokazatelja 1996  2014. Propisi (3( Zakon o privatnoj zaatiti  pro iaeni tekst (NN 68/03, 31/10, 139/10) (4(  HYPERLINK "http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CB0QFjAA&url=http%3A%2F%2Fnarodne-novine.nn.hr%2Fclanci%2Fsluzbeni%2F288410.html&ei=aisPVdzfGIegPf70gdAE&usg=AFQjCNFCnIT1gMP5y5lKyzYMeQnHi30BwQ&sig2=Z4eQD5Phg5S_FaH3iKoDxQ&bvm=bv.88528373,d.ZWU" Pravilnik o uvjetima i na inu provedbe tjelesne ( NN 45/05) (5( Kazneni zakon - pro iaeni tekst ( NN 125/11, 144/12) Internet (6( iri, V.: Vrste stresa,  HYPERLINK "http://www.amfiteatar.org/content/view/217/78/lang,en/" http://www.amfiteatar.org/content/view/217/78/lang,en/ (7( Divjak, T.: Kako protiv stresa - Osvijestite svoju reakciju na stresni dogaaj i pobijedite stres (4/3/2012)  HYPERLINK "http://tatjanadivjak.hr/kolumne/kako_protiv_stresa/35" http://tatjanadivjak.hr/kolumne/kako_protiv_stresa/35 (8( Marendi, M: Stresnost vojni ke profesije  HYPERLINK "http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3892012/razgovor1.asp" http://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3892012/razgovor1.asp Interni dokumenti Naputak za postupanje zaatitara u poslovnicama nov arskih institucija, Sokol Mari, 2013. BIOGRAFIJA PRVOG AUTORA  INCLUDEPICTURE "https://www.pixsell.hr/scripts/get_image.php?image_id=1920992&var_suff=178x160&_key=72600ee70999a9265b56975d7021514f" \* MERGEFORMATINET  Ante Per in dipl. kriminalist  univ. spec. pol. Sokol Mari d.o.o. Zagreb, Hrvatska ante.percin@sokol-maric.hr lan Uprave u druatvu Sokol Mari. Diplomirao na visokoj policijskoj akoli u Zagrebu, te potom pohaao specijalisti ki studij na Fakultetu politi kih znanosti u Zagrebu, na smjeru Sigurnosna politika RH. Od samih za etaka privatne zaatite u RH kontinuirano se bavi problematikom privatne zaatite, kao i procesom profilacije ukupne djelatnost i zaatitara u zasebnu profesije. Na navedenu temu objavio niz radova na nekoliko domaih i meunarodnih konferencija. BIOGRAPHY OF THE FIRST AUTHOR Ante Per in bsc. criminalist - univ. spec. nac. sec. Sokol Maric Ltd. Zagreb, Croatia ante.percin@sokol-maric.hr Member of the Board in the company Sokol Maric. He graduated from the Police College in Zagreb, and then attended specialist studies at the Faculty of Political Science, at the direction of the Security Policy of the Republic of Croatia. From the very beginnings of private security in Croatia continuously deals with the issue of private security, as well as the process of molding the total activity and security in a separate profession. On this subject published a series of papers in several national and international conferences.     PAGE  PAGE 1 M&S 10 (2015) (HTV rt&*4rv@Ǽ|peeeeeehvhHPCJaJhvhJ]5CJaJhvh3+5CJaJhvhrCJaJhvh.7DCJaJhvh3+CJaJhvhJ]CJaJhCJaJhvh (CJaJhvh.7D5CJ\aJ j]hvh.7DCJ\aJhvh.7DCJ\aJ j[hvh.7DCJ\aJ'"26>Pt $08r*.Vvz|BhNh \tX`z&0ɶɶhvh_1:5CJ\aJhvh_1:CJaJhCJaJhvhJ]CJaJhvh.7DCJaJhvhrCJaJhvh_I CJaJhvhHPCJaJ= &z PRT  $H $ & Fa$gd_1: $ & Fa$gd $ & Fa$gdb $ & Fa$gdb$a$gdJ]$ & F"da$gdv9 $a$gd.7D $ & Fa$gdr $ & Fa$gdr0xz|jnprxz| " &(*$    T  <BXZ"$z| 4(,8۽۽۽۽۽۲۲ȲȲȧȧȧۧȧМhvhtCJaJhvhCJaJhvhbCJaJhvh.7DCJaJhCJaJhvhJ]CJaJhvh_1:CJaJhvhJ]5CJaJhvhJ]5CJ\aJ=Hxz$    v!x!&& $7$8$H$a$gd}x 7$8$H$gdm & F"-D7$8$H$M gdz6-D7$8$H$M gdlB$a$gdJ] 4$ & F"a$gdv9 $^a$gdr $ & Fa$gdt $ & Fa$gd8Dbd,vz>f.VD`rtɽvnnhCJaJhvhJ]CJ\aJhCJ\aJhvhz6CJ\aJhvhtCJ\aJhvhJ]OJQJ\hvhJ]5OJQJ\hvht5OJQJhvhrCJaJhvhCJaJhvh.7DCJaJhvhtCJaJhvhJ]CJaJ)$B      !V!n!t!v!x!&$b$&&&6't'v'x'((*(^(~s~eseseseWehvhz6CJPJ\aJhvh>vCJPJ\aJhCJPJ\aJhvh}xCJPJ\aJhvhm5CJPJ\aJhvhlB5CJPJ\aJhvhz65CJPJ\aJhvhv95CJPJ\aJhvhlBCJaJhvhJ]CJaJhvhtCJaJhCJaJhvhz6CJaJ"^((())l))J*`***+,,,$-&-//b0~0000F1r1111112f222l3v5669::::::::";8;t;;;<ȻȻȻȻȻȱȤȤȤȻȤȤȻȗhvh|CJPJaJhvhrCJPJaJhvhz6CJPJaJhCJPJaJhvh>vCJPJaJhvhmCJPJaJhvh>vCJPJ\aJhvhz6CJPJ\aJhvhmCJPJ\aJ5&*&-(-,.f/<0b00001l3n3v<x<=T>>@@FF$7$8$H$^a$gd}x$ & F7$8$H$a$gd}x$ & F7$8$H$a$gd}x $7$8$H$a$gd}x<==>>??A&ABBB,CCD`EEEEEFLFFFFFFNHPHLIII0J:JZJJJ:KvCJPJaJhvh|CJPJaJhvhY ACJPJaJ4F\N^NNOQRS.U0U,V2WW,XXY`ZbZ_ $7$8$H$a$gd;)$7$8$H$^a$gd}x$ & F7$8$H$a$gd}x $7$8$H$a$gd$ & F7$8$H$a$gd}x $7$8$H$a$gd}x $7$8$H$a$gd:.dNNOOPQQRT,U.UbUdUUU*VzVVV0WW XX,XBXdXrXtXXXXXXYYYYbZZZ"[~[[[\.]p]]]]^^X^f^^^^^^^^^ __ _j___ηηhvh;)CJPJaJh-CJPJaJhvh(UCJPJaJhct9CJPJaJhvhmCJPJ\aJhvhmCJPJaJhvhCJPJaJC___"`6`````b bbbbbhhhkl"m`mbmdmoooodqqqqq4r6r sHsst.t4tTtltnttttu uVuuuuu˽榳ٳ٦ٙٙhvhyCJPJaJhvh6CJPJaJhvh{CJPJaJh-CJPJaJhvh65CJPJaJhvhm5CJPJaJhvh(UCJPJaJhvh;)CJPJaJhvhmCJPJaJ4__``6aabbbbbbe epfrf.h0hkkoo$ 7$8$H$a$gd6$ & F7$8$H$a$gd}x $7$8$H$a$gd}x $7$8$H$a$gd;)ouuvvvFwHwXwwz {{ {V|0~~ $^a$gd $ & Fa$gd(!S $ & Fa$gd$a$ & FgdV} & Fgd(!S & Fgd` 9r  9r gd(!S$a$gd`$a$gd}x $7$8$H$a$gd(!Suuvvv v vvvvvvvvvwwDwFwHwܧ}oaTH:hvh6)5CJ\aJhvhy6CJaJhvh#P0J8CJaJhvh#P0J86CJaJhvh#P0J96CJaJ j]hvh#PCJ\aJhvh#PCJ\aJ j[hvh#PCJ\aJhvh#PCJaJ j]hvh`CJ\aJhvh`CJ\aJ j[hvh`CJ\aJhvh`CJaJhvh`5CJ\aJhvhyCJaJHwXwZw\w^w`wpwwwwwwwwzz|z~zzz̷o̷ZoZBZo2hvh6)5CJOJQJaJ/hvh`0J5>*B*CJOJQJaJph(jhvh`5CJOJQJUaJhvh`5CJOJQJaJ*hvh`5CJOJQJaJmHnHu*hvh6)5CJOJQJaJmHnHuhvhXCJ\aJ( j]hvhX5CJOJQJ\aJ"hvhX5CJOJQJ\aJ( j[hvhX5CJOJQJ\aJhvh6)5CJaJzzzzzzzz {{ {"{${&{Z{\{{{R|T|ʺʝsgVJV@B$a$gdF,$hh]h`ha$gd, &`#$gdW hh]h`hgd, &`#$gd,  (,.68:<>@BŮ{wsl hvhF,hh6)h6)CJOJQJ^Jh~CJOJQJ^Jh CJOJQJ^Jh{Zh,CJOJQJ^J,jh,h,0JCJOJQJU^J*(h_0JCJOJQJ^JmHnHu*)jh,h,0JCJOJQJU^J h,h,0JCJOJQJ^JC0P&P 1h:p#. A!"#$%7 Dps$$If!vh#vH$:V l t065H$ytSs$$If!vh#vH$:V l t065H$ytSx$$Ifl!vh#v#:V l t065#alytS#Dd5d  S @Aget_imageirc_miRW"`0 .j 3" F+"`0 .j JFIF;CREATOR: gd-jpeg v1.0 (using IJG JPEG v62), quality = 95 C     C  n" }!1AQa"q2#BR$3br %&'()*456789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz w!1AQaq"2B #3Rbr $4%&'()*56789:CDEFGHIJSTUVWXYZcdefghijstuvwxyz ?~j~,O V<׊8D?l|l<> CZ-,d(k|xe iu(4#OQ0XSַ+Kx,H =xz6ֳL ~J> ʥ/ĘfKrI8,7N6ג= իR)O2ZŹ>(U>?j:χ~6^ҵg ]Lkڄr1־u]?PqZ4I4$'<^O85e[S[n}yYjAR'&/sдФhσ"*6_H9x$\sQMdl  Ap@IڲH,E1Wd$dgˈ3vПٷwms ,$3ڈ2U1k|>"n** O4wY~g(<Quޣ#iKGGuD%o,g+wt)ʅ][~UT1tz:k~#8FCFFAҠ 2fB^!V?Z^LnM*GS:3W/u4%!" exo_CvQ6sDŽu(uFd׾D<$:.ۜw1^c*F1=ӔQ]$t=#'|o:hѭn|c_siot^=޹yg=+gO>YN.o |6Yx]&[{YY屒p=+|i[+o}<דǒD#,PpQo?~ x ,^ ?uiH z}O3#Q$Cǹ2A}E^wOjc#hCOW#+Mƨ>JaiYxp#v&cJoYn$%(ORzt8o׿|-[Y)Ǯ~ oxqtH h=@  ڔg -X|cY񯌮/ڹ<WId$KLy~;M{oOiFVDsr=bc$x"J)z-|-]_zĀEv%9\tiX a1nΝ61-,qYӬ5\*[T$(5/l4ض1<CY^d+OqUWHGL2sYڕ620?tl==iUFcDZѬShV%wNqO־y|3#ʟ*mnqZ>.x{H^2Nј&OʒX2z\tOۦ3ыc.|5⛵mXTOqz ^8`0h092I_ǧ> [md,<+sD*Lq&vL=GNk8R 87JG}L৅|JYkB[cH2}+?_iD@8le,q]${'0_s?^hJ[p1keRTjyNdܗof^O~_^Oڏ VB~9_/*yddq g_5?z_?`mb8d s*7[IOG!Y&8__-K[ۙIB#N O`C|~֟j;#;7դكM+<.x n|f#5,ݖޝ?Oy'KLh~:R.-=|Xfʉ@Nz?g8TSJDZKF?k4&ńNgPLOs:w8m!fI_^?_u/=Ԓ᥹wa>OaYMW?ᾣ]ZT\EielˌW-A~kҧJ*_jxzz_|ݛ_.5{KX·**C/S;~9~Ј~,3>6`H>4x6-S[2d?zquBw=j}yžK6Źib>~D~uOK6y%Ǔ[x?}J ?Kimn2 1ܟ\ggOuΑ;i Y.1Ug O*mTb}OO&o7h [hDiC_9\>Q";8}s_p*.mCG L3(0>ֿv6- 0T9?pW3Nd<#`'6 K\4gj\kZXpWk^Ӎw$x<=ja^ֲnO }zFeݞ>I:Px m|Q@01ڳgm?؏ iB) # 03ZB4oFX}^~8L:5I h# pk|I kjUϠ$o xSÚsâM>7wʏsޖkzq^0zE~/rTdb} GҶrX6W76ᓜI& wgq汾%X]8@W!9N3^9-, . 6l֟V6@8 zW5|X毊wx)3xfē ^Jnx% 2<u-oKm,GjlxYT@z}' fyrǟk\We3>?|0 M6xmxd3ԃZ4Us>F1XF_r-WZ~ 62kù%A:x5gSLJ%PN9z~MR'0bp\"umcꟉ~x[ĿφoJ5z+]G9lO8ӌג v+|Gaϛ-~ʬ{гn]~+&[[ o'P<* kif |m-1]j + D1'LgVPՇ;}5>~h{6$ґȩp8=r~{<㷒Wm+QD*"K@ }=u>0XVw^p$LcZ|i 2Jx[K50@ ~D3H0/>+üS:~.W+ 4e|Mvgx&eͧ}Vhξ*a|?8nmn4SƤ_Cyk/@1 ~L~ǟ6xŠZ= 1]Gːvq E~%?;#n>Q5]٤>̷&XTvŘ=+{ qkǮi~e4M)CdhϿ.&^Aq-巢sAk[>=mu"%08s+vy8__J5/$rp{+P^iK.p:A֛j)grzߊ58䃜dʢqIr~_J_ ͨcŶZդ{!Zam?gZn7dY:Ã3j *xv)y"`G埴]GH|gcQ0ھheh&%=n|uNK*u}vpx_OK z|` B6frj'XɉSٶo2̌SV>Fu9]!-T a]߇<9mȳydCnr8~oeRN~U,z_쏩蟴ƿG_As ׄ|{;C,P R.~ OFECutKF 㜊pVFL`_+R(r_#g*z~󟱏pz1 =Ō,xaPjsd5pY:$RXdr+ivt> ~Ǔ||_G֓z!v;#|$0m,ˁ|SsΐZ`K# ]*0J \q>~=n}0o 픺k3sC꺃(0G*ϷܫpcWDle$>SBxO_׼O6{_4Wl4Ϡ0`{Oyfkl`(pvVդ핈39\&8Z*=guj:.˱OWGh_H[5ܑj7>6ٙ A }_7]')|m6666666666666666666666666666666666666666666666666hH66666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666p62&6FVfv2(&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv&6FVfv8XV~ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@ 0@_HmHnHsHtH@`@ NormalCJ_HaJmHsHtHN@N Naslov 1$$ & F@&a$5;OJQJP@P Naslov 2$ & Fxx@&5OJQJ\@@@ Naslov 3$@&5OJQJ\vv Naslov 40$$$d&d@&NPa$5B*CJOJQJ\phPP Naslov 5$$@&a$5B*CJOJQJphNN Naslov 6$$@&a$5CJOJQJ\^J88 Naslov 7 <@&>> Naslov 8 <@&6]L L Naslov 9 <@&CJOJQJ^JaJ>A`> Zadani font odlomkaZi@Z Obi na tablica :V 44 la .k . Bez popisa B @B 0Podno~je$ 9r a$aJPBP Tijelo teksta, uvlaka 3$a$6U`6 Hiperveza >*B*ph:": Zaglavlje  p#2)@12 Broj straniceFF  Sadr~aj 1$a$5OJQJ\^J::  Sadr~aj 2 ^:<<  Sadr~aj 3 ^6]::  Sadr~aj 4 ^aJ::  Sadr~aj 5 ^aJ::  Sadr~aj 6 ^aJ::  Sadr~aj 7 ^aJ::  Sadr~aj 8 ^aJ::  Sadr~aj 9 ^aJBB Tablica  & FCJOJQJaJ@@ slika$ & Fa$ CJOJQJDD tablica$ & Fa$ CJOJQJXCX Uvu eno tijelo teksta $h`ha$aJV^@V 0Standard (Web)!dd[$\$OJPJQJ^JHV !H SlijeenaHiperveza >*B* phJJ Definition Term#1$ aJhtH VBV Slika!$$ & F& #$./a$CJOJQJaJF#F  Tablica slika% ^` @b 50Tekst fusnote,Eng Kesetovic Tekst fusnote,Footnote Text Char Char Char,Footnote Text Char Char Char Char Char,Footnote Text Char Char Char Char Char Char Char,Footnote Text Char Char Char Char Char Char Char Char,Footnote Text Char Char Char Char&CJaJX& qX 0Referenca fusnote,footnote refH*bb T-9/8-2"($ iV+1$H$`Va$CJOJQJaJmH sH BB Atekst)$ @`a$aJ@>@ Naslov*$a$5OJQJ\^JHJH  Podnaslov+$a$@CJ(OJQJ^JVQV Tijelo teksta 3,$a$5CJOJQJ\^J0W 0 ` Naglaaeno5\V/V Default .7$8$H$!B*CJ_HaJmHphsHtHtt YlReaetka tablice7:V/0/F/F , Podno~je CharCJ_HmHsHtH.. 4[? mw-headline.!. _ notranslate*1* -y podnaslovf@Bf J] Odlomak popisa4d^m$CJOJPJQJaJtH Q &J]0Tekst fusnote Char,Eng Kesetovic Tekst fusnote Char,Footnote Text Char Char Char Char1,Footnote Text Char Char Char Char Char Char,Footnote Text Char Char Char Char Char Char Char Char1,Footnote Text Char Char Char Char Char Char Char Char CharOa 5Yhps,Oq, 5Y short_textO #Pst0X@0 #P@ Istaknuto6]PK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V@Z5X6Lb7}_dW(m,@)$vb'h Ji7C10\*O]4k !ᣄD_x<|~GN:2x[|W㹎~K;V ˯o>x;A:|H"̝kع"X $og1 -Y,{"4" N@blAxFp1a5 W\Zxj<븛Pl7 Mq#c[Vw#d0&¹C"֐ ɁQM++$,l!Flo;Fm# wCL0^Fs"!=$B")16 WKU{"2 6{1eA ; qc?Pȹ ;D~bYL7%׭˓KK 2m$"zg)G߄溹JAOBQoֵƺR9n%3B;~fP;\ny+H,2K"WADNJ+JCrܒk7rt3x2#]N§ZaU,-='7_/ ?4c3s![ZcdWj(Gtb•tԷ<ڷlP-$Y#<yH9liꙆȮiW1ceXٚjb4çҽ.֭ͥ.go4j j KFޱ\)ޤIh_[][#:?حW- MJiuM ]x  1114)D1VC O[Tkt~0H08^(<dN_uHwzT| B\^`bdefhikmoqB!06=]vؑH&F_oB]_acgjlnp5 ק =Ө\XXXXC  4!!D@0(  B S  ? !%+-16>?ABEFLQW\_nqrwxz{  #$'(12;<IPTX]^diuy|      $ % 0 1 3 : C G O P Z [ _ ` h i u v     ! % - 8 : = > L R T U X Y b c e f i j r s u }         # ' ( . / < = F G P R U V Y Z b c g h k q | }        ) * 3 7 ? E J O R S ] ^ g h j k v w 0<#'-4:>@AGOUDM"2'*9"A"##$$++22*656668&8G8I8CCDD7M:MOORR!U,U [[__mbzbbbccccccf!fKlXl|ppvvuxx-{/{g{q{(4DPYe ޕ̝~ "&ehjux|~̬ҬӬլ֬٬ڬ߬ !#,/045=>HIPTWX_`bcly|}­íǭȭҭӭխ֭ݭޭ ',0478?@BCJKNU]^abjkmyƮɮʮ׮خ DEikrt35pr su~46WYsuUW\_.0=?n#o#%%%%&&z({(((3*4*v*w***?+@+++,,--..015363444455w8z8^:`:::h<j<==>>>>??g?h?@@@@@@AAAABBNBOBBBCCnCoCCCCCDDmDoDdEeEEEEE1F2FtFuFFFFFGGGGHHLL@NANRR=U>UoUqUVVXXZ Z[[]]_ _0`2` a a0a2accdd;f ~*N03t$fLah2I@v3 ^Zc\]`8xsv&V#ֻA>V+@sf,ղ9z62ZVFO2EoCSDFn4 H;yJб;#L;oS!UFyB@N+W!=PXY|^:\I.zb s|evvKgXhu\H#(k)XgmĐt\p< p tVibuuXDx2n"oEyh:^`:o(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(^`5o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`Y(Slika .h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o( h^`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( 7^7` Tablica .: h:^`:o([]h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o(hTh^T`56CJOJQJo(.h^`.hpLp^p`L.h@ @ ^@ `.h^`.hL^`L.h^`.h^`.hPLP^P`L.h^h`o(.h^h`o(..0^`0o(...0^`0o(.... 8^8`o( ..... 8^8`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ ^`o(.........)^)`o(.^`. L^ `L. ^ `.i^i`.9L^9`L. ^ `.^`.L^`L.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH. Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(7^`o(.777^7`o(..7^`o(...7x ^`xo(.... 7 w ^ `o( ..... 7 X^ `Xo( ...... 7^`o(....... 78^`8o(........ 7`^``o(.........h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o( 77^7`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o(1^1`OJPJQJ^Jo(^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hHq ^q `OJQJ^Jo(hHoA ^A `OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hHh^`OJQJo(hH ^`OJQJo("  pp^p`OJQJo("  @ @ ^@ `OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  ^`OJQJo("  PP^P`OJQJo(" ^`CJOJQJo(^`o(.pp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(h^`OJQJo(hH ^`OJ QJ o( pp^p`OJQJo( @ @ ^@ `OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( ^`OJ QJ o( PP^P`OJ QJ o( Th^T`OJQJo( ^`OJQJo(o pp^p`OJ QJ o( @ @ ^@ `OJQJo( ^`OJQJo(o ^`OJ QJ o( ^`OJQJo( ^`OJQJo(o PP^P`OJ QJ o( ^` o( Slika .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`OJPJQJ^Jo(-^`OJQJ^Jo(hHopp^p`OJ QJ o(hH@ @ ^@ `OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`OJQJo(hH^`OJQJ^Jo(hHoPP^P`OJ QJ o(hH^`CJOJQJo(.^`5o(..80^8`0o(...80^8`0o(.... ^`o( ..... ^`o( ...... `^``o(....... `^``o(........ p^p`o(.........^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.^`OJPJQJ^Jo(-T^T`OJQJ^Jo(hHo$^$`OJ QJ o(hH ^ `OJQJo(hH ^ `OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hHd^d`OJQJo(hH4^4`OJQJ^Jo(hHo^`OJ QJ o(hH^`CJOJQJo(^`CJOJQJo(opp^p`CJOJ QJ o(@ @ ^@ `CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(^`CJOJ QJ o(PP^P`CJOJ QJ o(  ^` o( Tablica .:^`.pLp^p`L.@ @ ^@ `.^`.L^`L.^`.^`.PLP^P`L.^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.%!UXhDxNz62 Hh"^Z2I@=PX]`8#LavKg;oSO2E|esf,fN+WV#xsA>V+^:\zbuu!U oEyH;yJp t#(kCSDFXgmY> t\p8_RoSnTt2$$&wrq Z{"3t$F\OXT<fάpTRjjpV?3|r "x =BJZ"@6H,K;Nh, vNE*\p`@b4AT.6t (DC0|Xx+ I;Xx+'<Xx+eXx+.Xx+i0"vyy_ lRXx+;Xx+/-5Xx+zzz+|Xx+q"t$Xx+U$Xx+@&Xx+*( Xx+zz+6,Xx+U1Xx+#R292 2Xx+15vyyqY8 ?#?Xx+' .?*(u{ BXx+8nB\CXx+IXx+Y0(MXx+8gPXx+;'QXx+8{gRvyyXkhTXx+v'YfJc?iXx+jnXx+ypYZqXx+`xvyyyx) dygHB3-b%`@ohmw N @ .& -y _I o = 'xjl ~2_s0yr3UI[d|L5U8+Vt?'ib?HS|3Qh}> G"qm"$ (1(/)6) b)*.+3+",F,:.in00gi1z6|[7v68P?829c 9s9^9ct9v9:(&:_1: ;e;];"<s0<A=,>'y>4[?R@=`@Y A(B~LC.7D.EF6FNFgGnqHiIJvWLz^LieLj|LMW5YZAZ>[/?^N^1_ec_e8ab Ccd%3fDg0hh+h#RhjLi'fl.2mOoQoDrjsUtVxtu vQdv~vi[ygoyz{lp|;/}V}f}bu}E ~x8~Ca6yF9x~Rb6uKv142ZU >X"2v#Ylw,"#13W$J?MxY % "5,^`lBCQ\lroewGndM_kc*hdW0 Ps;)67HZfr%08{@@[28 VJ]S}gX>.t"n} 4*QC_i_5b.+}/S<v:esfgbqURP>vp8Pd_#6}<`OAvcSGm b Y20Y bj{GgvT<~WK1tz yW_ ?E c ;)HhOP_}x!EK\!!j-^Ok~a~ \gmTmA t9>bRg!,<@A\\Cs{}9MeR@t4tt "#%&'*+,-.039:>?@ADEFRXYZZ,@ *0246@FHLNPV@Z\^bh@v~Unknown G.[x Times New Roman5Symbol3. .[x Arial_TimesNewRomanPSMTMS MinchoI. ??Arial Unicode MSeTimes-NewRomanTimes New Roman?. x@Arial Black7..{$ Calibri?= .Cx Courier New;WingdingsA$BCambria Math"1 = =03˔ Y=˔ Y=x94 2qHP?z2! xx  Ante.PercinUser$                           ! " # Oh+'0l   ( 4 @LT\d Ante.PercinNormalUser2Microsoft Office Word@F#@x\b@"@" ˔ ՜.+,D՜.+,H hp|  HP=Y  NaslovTitle 8@ _PID_HLINKSADf2 Dhttp://www.hrvatski-vojnik.hr/hrvatski-vojnik/3892012/razgovor1.asp>;6http://tatjanadivjak.hr/kolumne/kako_protiv_stresa/35y>7http://www.amfiteatar.org/content/view/217/78/lang,en/<http://www.google.hr/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CB0QFjAA&url=http%3A%2F%2Fnarodne-novine.nn.hr%2Fclanci%2Fsluzbeni%2F288410.html&ei=aisPVdzfGIegPf70gdAE&usg=AFQjCNFCnIT1gMP5y5lKyzYMeQnHi30BwQ&sig2=Z4eQD5Phg5S_FaH3iKoDxQ&bvm=bv.88528373,d.ZWU  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMOPQRSTUWXYZ[\]bcfRoot Entry Fj"eData s$1Table߳WordDocument ESummaryInformation(NDocumentSummaryInformation8VMsoDataStorej"j"CL3CIC05CDM==2j"j"Item  PropertiesUCompObj }   F+Dokument programa Microsoft Word 97 2003 MSWordDocWord.Document.89q