Naslov
Govoriti šuteći, pripovijedati pisanjem: o nemogućnosti šutnje u Krotkoj F. M. Dostoevskoga
(To talk in silence, to narrate by writing: A Gentle Creature)

Autori
Brlek, Tomislav ; Vidić, Adrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
XI. međunarodni naučni skup Srpski jezik, književnost, umetnost

Mjesto i datum
Kragujevac, Srbija, 28.-29.10.2016

Vrsta sudjelovanja
Poster

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
F. M. Dostojevski ; "Krotka", šutnja, pripovijedanje
(F.M. Dostoevsky, "A Gentle Creature", silence, narration)

Sažetak
Kako ističe Benjamin Jens, tišina u prozi F. M. Dostoevskoga nije tek „puka odsutnost govora“ već postaje i „komunikativna strategija, metoda interakcije s drugima i svijetom kroz komunikaciju lišenu riječi (wordless communication)“. U pripovijetci Krotka, koja je 1876. godine tiskana u sklopu prvenstveno publicističkog serijala Piščev dnevnik (Dnevnik pisatelja, 1876-1881), tišinu stvara protagonistova strateška šutnja kojom pokušava preodgojiti puno mlađu suprugu. Međutim, osim što je takva šutnja (upravo kao i pojedini predmeti, poput revolvera i ikone) u pripovijetci očito komunikativna, protagonist je istovremeno i njezin pripovjedač. Budući da su te dvije činjenice dosad uglavnom razmatrane zasebno, pokušat ćemo pokazati njihovu konstitutivnu vezu. Zbog dvostruke tehničke nemogućnosti da bi ono što se kazuje moglo biti isti tren zapisano, čak i da to ima tko zapisati ─ u trenutku pripovijedanja, mrtva te stoga nepovratno ušutkana supruga leži u sobi u kojoj suprug-pripovjedač razgovara sam sa sobom ─ autor u svome predgovoru pripovijetku opravdano naziva fantastičkom i time suptilno, ali nedvosmisleno ukazuje na temeljnu nemogućnost književnosti da ostvari šutnju, odnosno na njezinu potpunu ovisnost o riječima. U izlaganju ćemo pokušati pokazati kako svi načini na koje je u Krotkoj moguće govoriti šuteći, posebice oni manje očiti, koji se distribuiraju kako na motivskoj, tako i na paratekstualnoj razini, ujedno ukazuju da je književnost uvjetovana dvostrukom šutnjom: predmeta pripovijedanja i naslovljenika pripovijesti.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA