Naslov
"Treba li da revolucija bude klasična ili romantička?" – o Ujeviću i Dostojevskom
("Should the Revolution be Classical or Romantic?" - On Ujević and Dostoevsky)

Autori
Brlek, Tomislav ; Vidić, Adrijana

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni

Skup
A(tra)kcija Ujević: avangarda, angažman i revolucija u delu Tina Ujevića

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 31.05.-01.06.2017

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
Tin Ujević ; F. M. Dostojevski
(Tin Ujević ; F.M. Dostoevsky)

Sažetak
Premda je u književnopovijesnoj recepciji tek sporadično uočavano, Ujević se u esejima višekratno osvrtao na rusku literaturu, i to kako na pojedine autorice i autore pojedinačno ili skupno, tako i na aktualne kritičke poglede na tendencije i dosege ruske književnosti. Također, opetovano je posezao za ostvarenjima ruskih pisaca kao orijentirima pri određenim usporedbama u razmatranju ne samo dometa, nego i mogućnosti drugih književnosti, napose pak južnoslavenskih. Među ruskim piscima koji su ga trajno zaokupljali nesumnjivo vodeće mjesto pripada „Fjodoru Groznom“ ili „Nemani Dostojevski“, čijim je osobitim doprinosom smatrao to što je pokazao „da pored klasičkoga tipa revolucionara postoji i romantički tip, kao što pored inteligenata naučnoga obrazovanja postoji inteligencija književnoga obrazovanja“, time ističući svijest o pitanju „ideje kao predmeta umjetničkog prikazivanja“. Otprilike u isto vrijeme i Bahtin će u samo središte interesa smjestiti Dostojevskog, držeći pritom kako je za tako shvaćenu problematiku „umjetnika ideje“ osobito važna rana pripovijest Хозяйка, koju će i Jozef Frank odrediti ključnom najavom romaneskne poetike ruskog autora. U tom smislu nipošto neće biti slučajno što je Ujević već 1922. za Modernu biblioteku S.B. Cvijanovića preveo upravo to djelo (pod naslovom Mlada žena), dok činjenicu da je do toga prijevoda naročito držao valja sagledavati i u svjetlu njegova razumijevanja Dostojevskog uopće, koje se u mnogobrojnim razmatranjima o romanu te u polifonijskoj strukturi jedinih dviju za života objavljenih proznih knjiga (Ljudi za vratima gostionice i Skalpel kaosa) nedvojbeno pokazuje kao načelno blisko bahtinovskom. Ukazujući na raznolike potvrde srodnosti njihovih poetika, u izlaganju ćemo pokušati podrobno analizirati viđenje i ulogu Dostojevskoga u svekolikom Ujevićevom stvaralaštvu, s posebnim obzirom na složen međuodnos tradicionalnog i revolucionarnog.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA