Naslov
Likovi detektiva u suvremenom hrvatskom dječjem kriminalističkom romanu
(Characters of Detectives in a contemporary Croatian children's crime novel)

Autori
Sokač, Matea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za nastavničke studije u Gospiću

Mjesto
Gospić

Datum
30.06

Godina
2021

Stranica
64

Mentor
Vrcić Mataija, Sanja

Neposredni voditelj
Sanja Vrcić-Mataija

Ključne riječi
suvremeni hrvatski dječji roman, dječji kriminalistički roman, likovi detektiva, dječja družina, likovi odraslih
(contemporary Croatian children's novel, children's crime novel, detective characters, children's band, adult characters)

Sažetak
U diplomskom radu interpretiraju se, temeljem književno-teorijskog i književnopovijesnog metodološkog instrumentarija, suvremeni hrvatski dječji kriminalistički romani i to: Ivan Kušan:Koko i duhovi, Zlatko Krilić:Zagonetno pismo, Hrvoje Kovačević:Tajna Ribljeg Oka i Tajna Zmajeva vrta, Ivona Šajatović:Tajna ogrlice sa sedam rubina, Anto Gardaš, Duh u močvari i Koliba u planini, Pavao Pavličić:Trojica u Trnju i Lopovska uspavanka i Tihomir Horvat:Tajna Gornjeg grada. Nakon definiranja složenog termina dječjeg romana i pregleda njegovih podjela i tipologija, slijedom teorijskih postavki Crnkovića (2002), Zalara (1983), Skoka (1991), Hranjeca (1998), Majhuta (2005), Hameršak i Zime (2015), Zime (2011) i Vrcić-Mataija (2018), slijedi određenje poetike kriminalističkog romana prema Pavličiću (2008) i Lasiću (1973) te pregled autora i osnovnih značajki dječjeg kriminalističkog romana. U radu je naglasak stavljen na analizu kolektivnog lika dječje družine koji se javlja u ulozi detektiva u navedenom književnom korpusu. Osim analize likova dječaka koji najčešće čine družinu, analizira se i prisutnost rodnih stereotipa u oblikovanju likova djevojčica. Iako različite, družine uvijek se okupljaju s istim ciljem, a to je rješenje zagonetke. Zadaće koje družina rješava mogu biti posve konkretne, najčešće vezane uz ozbiljne zločine ili ostvarenje dječjih planova. U dječjem kriminalističkom romanu sve je podređeno igri i pustolovini, a dječji likovi najčešće sami odlučuju u kojoj će mjeri tražiti pomoć likova odraslih. U jednom dijelu romanesknog korpusa dječji likovi istražuju u suradnji s likovima odraslih koji funkcioniraju kao pomagači, dok su u drugom dijelu opusa dječji likovi relativno samostalni, a likovi odraslih javljaju se uglavnom kao negativci.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA