Naslov
Đakovačke narodne bajke u ruhu zavičajne slikovnice
(Folk Tales from Đakovo woven into Regional Picture Books)

Autori
Selec, Andrea

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za nastavničke studije u Gospiću

Mjesto
Gospić

Datum
21.06

Godina
2021

Stranica
78

Mentor
Sanja Vrcić-Mataija

Neposredni voditelj
Sanja Vrcić-Mataija

Ključne riječi
bajka, zavičajne slikovnice, Mirko Ćurić, slavonski književni model
(fairy tale, regional picture books, Mirko Ćurić, Slavonian literary model)

Sažetak
Polazeći od činjenice upisivanja regionalne književne poetike u nacionalnu, u kontekstu književno-teorijskih promišljanja o postojanje regionalnih poetika (Ivon, Vrcić-Mataija 2019) koje pridonose raznolikosti unutar kanona hrvatske dječje književnosti, u radu se kroz prizmu književnog regionalizma (Brešić 2004), interpretira dio književnog opusa Mirka Ćurića, hrvatskog književnika rodom iz Đakova. Analizom je obuhvaćeno dvadeset slikovnica širokog raspona zavičajnih tema s karakterističnom tipologijom (bajke o mladoženji-životinji, inačice svjetski poznatih bajki zaodjevene zavičajnim literarno-likovnim ruhom i bajke s fantastičnim likovima protivnika i pomagača), od kojih je dio nastao interpoliranjem hrvatske pučke priče (Zalar 2014), s manjim ili većim književnim intervencijama. Koristeći se đakovačkom usmenom baštinom, sabranom 1936. (dr. Milena Papratović), kao ishodišnim književnim tekstom, Ćurićeve slikovnice zapravo su umjetničke ilustrirane knjige u užem smislu, nastale kao spoj bajkovito-pučkog narativnog i likovnog izričaja (ilustratori: Siniša Simon, Ivan Antolčić, Vjekoslav Vojo Radoičić, Andrea Bassi, Monika Vladisavljević, Manuela VladićMaštruko, Katarina Kuric, Patricija Drenjančević, Veronika Sinko, Petra Balekić, Gualtiero Mocenni i Simone Mocenni Beck). Dio su slikovnica književne obrade poznatih svjetskih bajki, zavičajno kontekstualizirane, dok ih je dio nastao prema književnom predlošku narodnih bajki koje je slavonski pisac Nikola Tordinac zapisao u Pečuhu skupljajući blago pečuških Hrvata čime je došlo do pomaka u prikazu književnog prostora koji nije referentni đakovački kraj. Kao prilog regionalnim temama, Ćurićeve slikovnice, dotičući se izravno ili rubno đakovačkog prostora, u povijesnom, etnološkom, književnom, jezičnom, likovnom i kulturološkom kontekstu, predstavljaju značajan prilog poetici zavičajnih slikovnica unutar slavonskog književnog modela.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA