Naslov
Speleološki objekti Istarske županije i njihov značaj
(The relevance of pits and caves in Istria County)

Autori
Sirotić, Katja

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za geografiju

Mjesto
Zadar

Datum
29.03

Godina
2017

Stranica
110

Mentor
Lončar, Nina

Ključne riječi
Istarski poluotok, speleološki objekti, speleološki turizam
(peninsula, speleological objects, speleological tourism)

Sažetak
Većina teritorija istarskog poluotoka pripada tzv. dinarskom kršu pa je veliki broj speleoloških objekata prisutan na tome području. U radu se govori o speleološkim objektima u Istri, njihovom broju te geografskoj rasprostranjenosti, a detaljnije o onim objektima koji su turistički valorizirani. Na području Istre istražen je velik broj speleoloških objekata, no točnu brojku je teško navesti zbog nepotpunog katastra. Božićević (1985) je u disertaciji obradio 1 365 špilja i jama u Istri i to je jedino djelo koje sustavno obrađuje sve do tada poznate speleološke objekte. U ovom radu su za analize prostorne distribucije korišteni podatci Katastra speleoloških objekata RH ustupljeni od strane Hrvatska agencija za okoliš i prirodu. Do 2017. godine u katastar je upisano 281 speleoloških objekata, istraženih na prostoru Istre. Najviše speleoloških objekata ima na području jugozapadne vapnenačke zaravni, te se velik broj speleoloških objekata nalazi se na dodiru propusnih i vodonepropusnih stijena, odnosno na području prijelaza flišne zone i vapnenačkog platoa. Na prostoru Istarske županije trenutno se pet speleoloških objekata koristi u turističke svrhe, a samo su tri objekta dodatno uređena za turistički prihvat. Riječ je o Jami Baredine, Feštinskom kraljevstvu i špilji Mramornici. Analizom i kompiliranjem postojećih izvora podataka i literature te intervjuiranjem koncesionara turističkih špilja i jama, kao i djelatnika nadzorne javne ustanove, prikupljani su i obrađeni podatci o turističko valoriziranim objektima. Jedan od razloga malog broja turistički valozirinanih speleoloških objekata u Istri su mnogih uvjeta koji trebaju biti ispunjeni na početku valorizacije. Ponajprije se to odnosi na detaljna istraživanja ekosustava unutar jame ili špilje te određivanje prihvatnog kapaciteta. Kao dodatni razlog navodi se i pristupačnost speleološkom objektu. Speleološke objekte koji su turistički valorizirani najviše posjećuju turisti tijekom ljetnih mjeseci, školska djeca i studenti prilikom odlazaka na izlete te umirovljenici. Najveći broj posjetitelja ostvaruje Jama Baredine (86 121, 2016. godine), a najmanji Romualdova pećina čiji broj posjetitelja varira od nekih 3 000 do 3 500 posjetitelja godišnje. Povećanje broja posjetitelja iz godine u godinu Jama Baredine pripisuje kontinuiranom ulaganju u kvalitetu ponude. Speleološki turizam je zahtjevna djelatnost i veoma je mali broj speleoloških objekata u potpunosti uređeno za posjetitelje. Sve se više pojavljuju avanturistički oblici speleološkog turizma gdje se posjetitelje vodi u podzemlje bez dodatnog uređenja špilja ili jama. Takav tip selektivnog turizma suprotstavlja se masovnom turizmu i veći je naglasak na zaštiti prirode stoga bi ga raznim mjerama Istarska županija, ali i RH trebala poticati.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Geografija

POVEZANOST RADA