Naslov
Poplave na prostoru kontinentalne Hrvatske
(Floods in the continental part of Croatia)

Autori
Novak, Ljerka

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Odjel za geografiju

Mjesto
Zadar

Datum
17.07

Godina
2015

Stranica
96

Mentor
Lončar, Nina

Ključne riječi
poplave, geografska obilježja, prirodne prijetnje, prevencija, kontinentalna Hrvatska
(floods, geographical features, natural hazard, prevention, continental Croatia)

Sažetak
Kontinentalna Hrvatska obuhvaća nizinski, panonsko-peripanonski prostor za koji je karakteristična razgranata hidrografska mreža tekućica koje otječu od zapada prema istoku. Na razvoj hidrografske mreže na tom prostoru uvelike utječu klimatska obilježa i hidrometeorološki uvjeti, koji ujedno utječu i na pojavu velikih voda, odnosno poplava. Pojava velikih voda prvenstveno se očituje na većim rijekama-Savi, Dravi i Dunavu ali opasnost mogu predstavljati i manje rijeke i potoci ukoliko dođe do njihovog izlijevanja iz korita. Analizom povijesnih i statističkih podataka utvrđeno je da su se veliki vodni valovi na rijeci Dravi i Dunavu formirali uslijed ekstremnih količina oborina koje su pale na prostoru Hrvatske, odnosno uslijed ekstremnih količina oborina koje su pale u susjednim zemljama što je dovelo do porasta vodostaja i plavljenja pojedinih područja i na prostoru Hrvatske. Ista situacija vidljiva je i kod sliva Save i Kupe, gdje je uslijed ekstremnih količina oborina u susjednoj Sloveniji došlo do porasta vodostaja i plavljenja pojedinih područja. Posebnu opasnost za stanovništvo ne samo u pogledu pojave poplava, već i u pogledu opasnosti od pojave klizišta i odrona zemlje predstavljaju bujični potoci u brdskim prostorima. Prema tome, potrebno je naći konstruktivno rješenje i za smanjenje rizika pojave klizišta, a istovremeno izgraditi zaštitne sustave kojima bi se zadržale velike količine oborina u brdskim prostorima koje bi se kasnije u povoljnijim uvjetima kanalizirale u obližnje rijeke. Povijesno iskustvo poplava na prostoru kontinentalne Hrvatske pokazalo je kako je potrebno kontinuirano raditi na uređenju rijeka i obrambenim zaštitnim objektima kojima bi se spriječile poplave ili ublažile njihove posljedice. Od velikih voda adekvatno su zaštićeni samo veliki gradovi, dok su ostala naselja u nizinama rijeka još uvijek nezaštićena ili nedovoljno zaštićena zbog neadekvatno izgrađenih ili neodržavanih obrambenih objekata u slučaju pojave poplava. Također, postoje razlike u izgrađenim zaštitnim sustavima na slivovima rijeka Save, Drave i Dunava. Izgrađeni zaštitni sustavi na gotovo svim dionicama uz rijeke Dravu i Dunav pokazali su se efikasnima prilikom pojave visokih voda. Ujedno su smanjeni i rizici od pojave poplava kao i eventualne materijalne štete koje su uzrokovane na prostorima koji nisu branjeni nasipima te bi se na tim prostorima trebali dograditi već postojeći sustavi obrane od poplava. S druge strane, na primjeru zaštitnih sustava uz rijeku Savu vidljivo je kako postoje dionice na kojima nasipi ne zadovoljavaju visinu, te ih je potrebno nadvisiti. Međutim, činjenica je kako obrambeni nasipi na rijeci Savi nisu građeni na ekstremne velike vode kao one koje su u svibnju 2014. godine najviše pogodile Županjsku Posavinu. Stoga je nužan daljnji razvoj sustava obrane od poplava te jačanje suradnje između odgovarajućih institucija unutar države, ali i međunarodne suradnje koje podrazumijevaju razvoj različitih prognostičkih modela za prognoziranje poplava, te izradu različitih direktiva o uređenju cjelokupnog vodnog gospodarstva kako bi se štete svele na minimum ili u potpunosti spriječile.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Interdisciplinarne prirodne znanosti, Interdisciplinarne društvene znanosti, Geografija

POVEZANOST RADA