Pregled bibliografske jedinice broj: 1242421
Nejunačkom vremenu usprkos – društveno-kulturološki i povijesno-politički okvir djelovanja Slavka Ježića
Nejunačkom vremenu usprkos – društveno-kulturološki i povijesno-politički okvir djelovanja Slavka Ježića // Zbornik o Slavku Ježiću / Maštrović, Tihomil (ur.).
Zagreb: Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, 2022. str. 281-292
CROSBI ID: 1242421 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Nejunačkom vremenu usprkos – društveno-kulturološki
i povijesno-politički okvir djelovanja Slavka Ježića
(Despite antiheroic time - social, cultural,
historical and political frame of Slavko Ježić´s
work)
Autori
Tadić, Stipan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Zbornik o Slavku Ježiću
Urednik/ci
Maštrović, Tihomil
Izdavač
Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu
Grad
Zagreb
Godina
2022
Raspon stranica
281-292
ISBN
978-953-8349-13-3
Ključne riječi
Slavko Ježić, jugo-komunistička diktatura, znanstvena etika
(Slavko Ježić, Yugoslav-Communist dictatorship, ethics in science)
Sažetak
U ovome je radu riječ o sociokulturnim i povijesno-političkim (ne)prilikama u kojima je djelovao i stvarao Slavko Ježić. Slavko Ježić poznati je hrvatski kulturni djelatnik, književnik, povjesnik književnosti, prevoditelj. Zbog sam činjenice da je njegovo kapitalno djelo „Hrvatska književnost od početka do danas“ izišlo u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, u nenarodnom totalitarnom, komunističkom sustavu bio je potpuno „zaboravljen“ i namjerno prešućivan. Nije mu se čak ni ime smjelo spomenuti. Kao što je poznato, temeljna duhovna, sociokulturna i povijesno-politička obilježja vremena u kojima je djelovao bila su obilježena diktaturom, ratom i totalitarnim režimima. Unatoč tome, jedno od glavnih obilježja njegova rada je ponajprije kritičan, znanstven i objektivan pristup. Poglavito u njegovu najvažnijemu djelu Povijest hrvatske književnosti od početaka do danas 1100.-1941., objavljenom u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, u ratnom Zagrebu 1944. Tako, primjerice, više pozornosti i teksta posvećuje lijevo orijentiranom i liberalnom Miroslavu Krleži, nego li dužnosniku NDH Mili Budaku. On u totalitarnom režimu objektivno prikazuje i pozitivno vrjednuje književni opus lijevo orijentiranih pisaca - Augusta Cesarca, Ivana Gorana Kovačića, Vladimiru Nazora, koji se u to vrijeme već nalazi s partizanima, i Miroslava Krleže. Djelo Slavka Ježića, objavljeno 1944., nejunačkom vremenu unatoč, doista je zadivljujući uzor etičko-moralnog ponašanja i primjer objektivnog pristupa književnom opusu (i) onih s kojima niti je dijelio moralno-etičke, niti svjetonazorsko- aksiološke vrjednoti i stavove, a niti politička uvjerenja. Pa ipak je sama činjenica da je njegovo glavno djelo izdano u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (1944.) bio dostatan razlog da ga komunistički režim i jugo-komunistička diktatura, došavši na vlast (1945.), trajno prešućuju i zatiru spomen njegovu sjećanju u hrvatskome narodu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija