Pregled bibliografske jedinice broj: 124242
Napad kukuruzne zlatice i kukuruznog moljca na Os hibridima kukuruza
Napad kukuruzne zlatice i kukuruznog moljca na Os hibridima kukuruza // Glasilo biljne zaštite, sažeci 47. seminara biljne zaštite / Maceljski, Milan (ur.).
Zagreb: Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2003. str. 15-16 (pozvano predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 124242 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Napad kukuruzne zlatice i kukuruznog moljca na Os
hibridima kukuruza
(Attack of WCR and ECB on the OS hybrid’ s)
Autori
Ivezić, Marija ; Raspudić, Emilija ; Brmež, Mirjana ; Tollefson, J.Jon ; Brkić, Ivan ; Džoić, Dražen
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Glasilo biljne zaštite, sažeci 47. seminara biljne zaštite
/ Maceljski, Milan - Zagreb : Hrvatsko društvo biljne zaštite, 2003, 15-16
Skup
47. seminar biljne zaštite
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 11.02.2003. - 14.02.2003
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
kukuruzni moljav ; kukuruzna zlatica ; osječki hibridi kukuruza
(ECB ; WCR ; OS hybrid’ s)
Sažetak
Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) jedan je od značajnih štetnika na kukuruzu, koji se iz godine u godinu javlja na svim našim hibridima. Uslijed ne poduzimanja skoro nikakvih mjera suzbijanja, zaraza je sve veća i posljednjih godina iznosi preko 60% napadnutih biljaka na području Slavonije i Baranje. Nismo uspjeli rješiti probleme s ovim štetnikom, a već smo 1995. godine dobili novog kukca na kukuruzu odnosno kukuruznu zlaticu (Diabrotica virgifera virgifera LeConte), koja je glavni štetnik kukuruza u Americi, a u Europi se brzo širi. Cilj istrživanja bio je utvrditi zajednički napad kukuruzne zlatice i kukuruznog moljca na hibridima kukuruza Poljoprivrednog instituta u Osijeku. Pokusi su postavljeni u 2001. i 2002. godini s 10 odnosno 12 hibrida kukuruza i to na dva lokaliteta (Osijek i Gunja). Pojava kukuruzne zlatice praćena je feromonskim mamcima, a štetne na korijenu ocijenjene su prema Iowa State University Node Injury Scale (0-3). Veličine korijena i ocjenjivanje sekundarnog korijenja obavljeno je po skali od 1-6 (Rogers, 1975.). Pred berbu kukuruza obavljena je disekcija kukuruza te je očitan napad kukuruznog moljca i izmjerena dužina oštećenja stabljike kukuruza. Oštećenje korijena od kukuuzne zlatice bilo je u projeku 0, 07 u Osijeku i 0, 36 u Gunji u 2001. godini , dok je u 2002. godine oštećenje bilo veće i kretalo se od 0, 11 u Osijeku do 0, 58 na području Gunje. Razvoj sekundarnog korjenja pokazao je statistički značajne razlike među hibridima na svim lokalitetima. Pojedini hibridi pokazali su tolerantnost na napad kukuruzne zlatice . Na istim hibridima napad kukuruznog moljca kretao se od 54, 83 % u Gunji do 96, 58% u Osijeku za 2001. godinu, a u 2002. godini iznosio je 53, 71% u Gunji do 90, 36% u Osijeku. Dužina oštećenja u centimetrima pratila je i jačinu napada kukuruznog moljca te je u Gunji iznosila 2, 37 cm, a u Osijeku 11, 12 cm u 2001godini. Statistička analiza pokazala je značajne razlike između ispitivanih hibrida, kao i između lokaliteta. Pokusi će se ponoviti u 2003. godini, radi potvrđivanja rezultata.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)