Pregled bibliografske jedinice broj: 1241865
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA OBALNOG PODRUČJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA OBALNOG PODRUČJA U REPUBLICI HRVATSKOJ // Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 16 (2022), 3-4; 115-131 (recenziran, pregledni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1241865 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
UPRAVLJANJE TROŠKOVIMA ODRŽIVOG RAZVOJA OBALNOG
PODRUČJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(COST MANAGEMENT OF SUSTAINABLE DEVELOPMENT OF THE
COASTAL AREA IN THE REPUBLIC OF CROATIA)
Autori
Peronja, Ivan
Izvornik
Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku (1846-6699) 16
(2022), 3-4;
115-131
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni
Ključne riječi
Republika Hrvatska, obalni menadžment, održivi razvoj, troškovi.
(costs, coastal management, Croatia, sustainable development)
Sažetak
Obalno područje je prostorno najvrjednije područje u Republici Hrvatskoj (RH). Vrijednost i atraktivnosti tog prostora za život uzrokovali su izrazito naglašenu devastaciju, posebice u razdobljima pomanjkanja brige i svijesti o važnosti očuvanja okoliša i implementacije smjernica održivog razvoja. Stoga, možemo zaključiti da su troškovi održivog razvoja obalnog područja značajno veći, u usporedbi s onima koji se reproduciraju izvan tog područja. Navedeno se odnosi na troškove koje RH, u kratkom vremenu, ne može samostalno podmiriti vlastitim financijskim instrumentima, već se mora dijelom osloniti na europske i svjetske fondove kao i na privatna ulaganja. Ukupni troškovi se mogu promatrati u okvirima sanacije zatečenog stanja, upravljanja i ulaganja. Troškovi razvoja obalnog područja po vrstama nisu specifični za područje, već je režim troškova stroži i skuplji. Zato je implementacija održivog razvoja u obalnom području RH spora i teška. Troškove načelno podnose privatni investitori, država i građani. Država nastoji ekonomskim instrumentima, internalizacijom eksternih troškova i fiskalnom politikom, stabilizirati okvir održivosti, a istovremeno ga učiniti atraktivnim za ulaganje. Modeli upravljanja u priobalnim hrvatskim županijama su različiti, nisu prilagođeni strateškom opredjeljenju prema održivom razvoju, a godišnji izvještaji upravljanja troškovima obalnog područja nisu komparabilni. Teret održivog razvoja najviše podnose građani jer posredno sudjeluju u državnim troškovima kroz proračun, a onda i neposredno kroz rast cijena i gubitke radnih mjesta. To su kratkoročne posljedice strategije održivog razvoja kad su troškovi okoliša još uvijek veći od koristi. Internalizacija vrijednosno nemjerljivih troškova metodološki još nije dostigla visok stupanj objektivnosti pa je takva šteta uglavnom podcijenjena. Potpuna objektivizacija troškova mogla bi obeshrabriti potencijalne investitore, osobito na početku implementacije nove strategije. Restrukturiranje u održivi razvoj priobalnog turizma te ulaganje u akvakulturu i plavu biotehnologiju prilika je za obalno područje RH u dugoročnom periodu. Pri tome koristi ne moraju biti isključivo vrijednosno mjerljivi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Ekonomija
