Naslov
Hesseov čitatelj koji više ne čita u kontekstu suvremenih medija
(Hesse’s Reader Who No Longer Reads in the Context of the Modern Media)

Autori
Piskač, Davor

Izvornik
Zbornik radova Filozofskog fakulteta Univerziteta u Prištini (0354-3293) 2 (2022), 2; 95-111

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Hermann Hesse: O čitanju knjiga ; emocije ; doživljaj ; čitanje naglas ; iskustvo emocija čitanjem ; digitalni mediji i čitanje naglas
(Hermann Hesse: On Reading Books ; emotions ; experience ; reading aloud ; emotional experience during reading ; digital media and reading aloud)

Sažetak
Članak se bavi analizom nekoliko Hesseovih eseja s time da se naglasak stavlja na esej O čitanju knjiga (On Reading Books) napisanom 1920. godine, a koji će se analizirati iz perspektive suvremene znanosti o književnosti, psihologije i neuroznanosti. Hesse je u svome eseju napravio klasifikaciju čitatelja književnosti te anticipirao nastanak „čitatelja koji više ne čita“ kao vrstu prosvijetljenoga čitatelja, ljudskoga bića, kojemu je, zahvaljujući dubinskom i predanom razumijevanju emocija u književnosti, smisao njegova života nadohvat ruke, koji razumije što misli i osjeća, napose što osjeća. Dakle, to je čitatelj koji zaista razumije svoje emocije. No u doba digitalnih medija, danas, nastaje nova verzija „čitatelja koji ne čita“, koji je, za razliku od osviještenoga Hesseova čitatelja, bahati i površni suvremeni čitatelj koji vjeruje da sve zna samo zato što može lako prići informacijama koje se zapravo niti ne trudi dubinski razumjeti, a o emocijama u književnosti gotovo niti ne razmišlja. U drugom će se svome dijelu ovaj članak zbog toga nasloniti na još dva Hesseova eseja o čitanju književnosti, od kojih jedan anticipira utjecaj multimedije na čitanje te obrazložiti nastanak suvremenoga „čitatelja koji ne čita“. Točnije, pozabavit će se emocijama i načinima na koje književnost može potaknuti doživljaj i emocije u doba digitalne multimedije. Naime, ukoliko želimo osjećati i doživljavati tijekom čitanja književnosti, trebamo razviti i kognitivni i emocionalni aparat koji je voljan i sposoban razumjeti ono što je pročitano, a suvremeni mediji kao da stoje tome na putu. Dobro je uputiti na problem, no još je bolje ponuditi i mogućnost rješenja pa će u trećemu dijelu ovaj članak ponuditi nova/stara znanja o učincima čitanja naglas na razvoj naših emocionalnih i kognitivnih sposobnosti. Naravno, metode čitanja naglas u multimedijskome ruhu postoje, uspješne su pa će ovdje biti predstavljeno jedno istraživanje koje ide upravo u smjeru poticanja emocija i empatije metodom čitanja naglas. K

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost

POVEZANOST RADA