Pregled bibliografske jedinice broj: 1241786
Kolejani/koledva na otoku Krku. Povijest, baština i tradicija jednoga narodnog običaja
Kolejani/koledva na otoku Krku. Povijest, baština i tradicija jednoga narodnog običaja // Osam stoljeća dubrovačkoga kolendavanja, znanstveno-stručni skup i multilokacijska izložba u povodu upisa Kolendavanja u Dubrovniku u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Dubrovnik, Hrvatska, 2022. (pozvano predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1241786 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kolejani/koledva na otoku Krku. Povijest, baština i
tradicija jednoga narodnog običaja
(The Kolejani – Folk Singers of the Island of Krk.
History, Heritage, Tradition of a Folk Custom)
Autori
Galović, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Osam stoljeća dubrovačkoga kolendavanja, znanstveno-stručni skup i multilokacijska izložba u povodu upisa Kolendavanja u Dubrovniku u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Mjesto i datum
Dubrovnik, Hrvatska, 07.12.2022
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
kolejani, koledva, otok Krk, povijest, baština, tradicija, narodni običaj
(Kolejani, Folk Singers, Island of Krk, History, Heritage, Tradition, Folk Custom)
Sažetak
Kolejani odnosno koleda, kolenda, koledo, koledva ili koledanje/koledvanje i sl., stari je narodni običaj poznat i rasprostranjen među Južnim Slavenima, ali i šire. Održava se između Božića i Sveta tri kralja. U osnovi mladići idu od kuće do kuće, od dvora do dvora, te pjevaju pjesmu u kojoj se ponavlja pripjev koledo ili drugdje fijole / le, le, le i sl. (odnosno mole ako je obitelj u tuzi) zaželjevši tako ukućanima sreću, blagostanje i svako dobro. Zauzvrat bivaju počašćeni i nadareni hranom, pićem i drugim darovima, novcem i sl. U našim krajevima taj običaj poznat je u Dalmaciji, Istri, Dubrovniku, ali i u Hrvatskom zagorju i drugdje, te među Hrvatima u Austriji i Mađarskoj. Iako nije s potpunom sigurnošću određeno njegovo podrijetlo ipak ga većina istraživača povezuju s rimskim saturnalijama odnosno skupinom običaja januarskih kalenda vezanih za obilježavanje Nove godine. No kako god bilo u koledvi se očituje cijeli niz različitosti i posebnosti što može biti posljedica upravo interferiranja antičkih rimskih i srednjovjekovnih slavenskih običaja. Na otoku Krku poznate su: Božićne koledve (25. prosinca), Stipandanska (Stjepandanska) koledva (26. prosinca), Novogodišnje koledve (1. siječnja), Svetotrikraljska koledva (6. siječnja), ali i koledva sv. Katarine (25. studenoga), koledva sv. Mandaline (22. srpnja) i koledva prigodom blagdana Uznesenja Marijina – Vel(ik)a Gospa (15. kolovoza), tj. Stomorina. Posebno treba izdvojiti krčke koledve kao dio baštine i(li) tradicije u Omišlju, Dobrinju, Gabonjinu, Sv. Vidu- Miholjicama, Njivicama, Vrbniku, Garici, Krku, Korniću, Puntu, Dragi Bašćanskoj, Jurandvoru, Batomlju i Dubašnici.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Etnologija i antropologija
Napomena
Osam stoljeća dubrovačkoga kolendavanja,
znanstveno-stručni skup i multilokacijska izložba
u povodu upisa Kolendavanja u Dubrovniku u
Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
(organizator: doc. dr. sc. Jelena Obradović
Mojaš). Organizacija: Dubrovački muzeji uz potporu
Grada Dubrovnika i Ministarstva kulture i medija
Republike Hrvatske; suorganizatori: Dubrovačka
baština, Državni arhiv u Dubrovniku, Dubrovačke
knjižnice, Franjevački samostan Male braće, Zavod
za povijesne znanosti HAZU, Dubrovačke ljetne
igre, Kazalište Marina Držića, Folklorni ansambl
Linđo. Dubrovnik, 7. XII. 2022. (referat:
Kolejani/koledva na otoku Krku. Povijest, baština
i tradicija jednoga narodnog običaja)
