Naslov
Tijelo boli: emocionološko čitanje traume silovanja u renesansnoj i postmodernoj hrvatskoj književnosti
(Body of pain: emotional reading of rape trauma in Renaissance and postmodern Croatian literature (on the example of Judita M. Marulić and Bila sam žohar J. Alfirević))

Autori
Alfirević Franić ; Jelena

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostalo

Godina
2022

Ključne riječi
silovanje ; trauma ; hrvatska književnost ; Judita ; Bila sam žohar ; femicid ; emocionologija
(rape ; trauma ; Croatian literature ; Judith ; I was a cockroach ; femicide ; emotionology)

Sažetak
Povodom Mjeseca hrvatske knjige i uoči Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, 15. studenoga 2022. godine, održana je znanstvenoistraživačka projektna emocionološka radionica ''Tijelo boli: emocionološko čitanje traume silovanja u renesansnoj i postmodernoj hrvatskoj književnosti (na primjeru Judite M. Marulića i Bila sam žohar J. Alfirević)" u Gimnaziji Vladimira Nazora u Zadru. S učenicima dvaju 3. razreda primijenjena je metoda usmjerenog emocionološkog čitanja tematike traume silovanja u renesansnoj i suvremenoj hrvatskoj književnosti. Radionicu je osmislila i vodila Jelena Alfirević- Franić, uz suradnju studentica II. godine Učiteljskog studija Sveučilišta u Zadru (Tea Kovačević, Tea Rešetar, Ana Rakušić i Ema Čogelja). Učenici su istraživali ekspresiju i vlastitu recepciju emocija književnih likova uslijed tekstualne reprezentacije silovanja, u dvama tekstovima nacionalne književnosti u vremenskom razmaku od 500 godina: ''Juditi'' (1521.) Marka Marulića i ''Bila sam žohar'' (2021.) Jelene Alfirević. Na modelu ljudskog tijela crvenom su bojom označavali mjesta najekspresivnije izraženih emocija, a potom ih imenovali. Na kraju su, kroz kritičke osvrte, etički promišljali svrhu čitanja književnih tekstova o silovanju te položaj žene u 21. stoljeću. Neki od uspostavljenih ciljeva ovog istraživačkog literarnog projekta jesu sljedeći: a) istražiti emocije i reprezentaciju ljudskoga tijela i tjelesnosti na primjeru problematike silovanja u hrvatskoj renesansnoj i postmodernoj književnosti b) otkriti načine, metode i postupke proučavane reprezentacije silovanja c) usmjereno čitanje, postupkom identifikacije stvaranje empatije za žrtve silovanja kao važnog aspekta adolescentske čitateljske recepcije i važnost aspekta ličnosti (etičkog i estetskog razvoja) d) motiviranje učenika na čitanje i, posredno, na razvoj čitalačkih sposobnosti e) popularizacija i poticanje čitateljskog interesa za tekstove nacionalne književnosti (renesansne i suvremene) f) kohezija studenata i učenika (suradnja Sveučilišta i Škole) s ciljem doprinosa odgojno- obrazovnoj komponenti učenika i društvenoj dobrobiti šire lokalne zajednice g) čitanjem tekstova, provedbom osmišljenog upitnika, analizom i raspravom učenici će se identificirati s književnim protagonistima, steći vještine prepoznavanja i imenovanja emocija, važnih za njihov život, što će rezultirati kritičkim promišljanjem osjetljive problematike silovanja. Suradnja u okviru navedenog projekta uspostavljena je s učenicima i profesoricama Hrvatskoga jezika u Gimnaziji Vladimira Nazora, Veronikom Jurković i Darijom Gospodnetić, povodom Mjeseca hrvatske knjige 2022. i u sklopu sveučilišnog znanstvenog projekta ''Tijelo, identitet i emocije u hrvatskoj i slavenskim književnostima 20. i 21. stoljeća'' Odjela za kroatistiku (nositeljica red. prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić), na kojemu je J. Alfirević- Franić sudionica. Intermedijalno učenje ostvareno je prikazivanjem studentskog filma Judita na kraju dvosatne radionice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Psihologija, Filologija, Interdisciplinarne humanističke znanosti, Književnost, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA