Naslov
Msm da sam totalno cool for the summer: Uporaba pojačivača u korpusu hrvatskih tweetova
(Msm da sam totalno cool for the summer: The use of intensifiers in the corpus of Croatian tweets)

Autori
Vidaković Erdeljić, Dubravka ; Milić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Standardni i nestandardni idiomi: XXXVI. međunarodni znanstveni skup / Glušac, Maja ; Mikić Čolić, Ana - Osijek : Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2022, 164-165

ISBN
978-953-314-152-7

Skup
36. međunarodni znanstveni skup Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku: Standardni i nestandardni idiomi

Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 09.06.2022. - 11.06.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
prilozi, pojačivači, korpusna analiza, jezični kontakt
(adverbs, intensifiers, corpus analysis, language contact)

Sažetak
Tema ovog rada je uporaba priloga u funkciji pojačivača u korpusu hrvatskih tweetova iz perspektive jezičnog kontakta između hrvatskog i engleskog jezika. Jedna od funkcija koju prilozi mogu preuzeti jest i ona pojačivača, čestica koje pojačavaju značenje riječi ili izraza koje modificiraju. Pojačivači su posebni iz niza razloga, a jedan od njih je i taj što su podložni semantičkim promjenama i jezičnoj modi. Naime, kao što je vidljivo iz niza studija, sasvim je uobičajeno da nekad vrlo često upotrebljavani priložni pojačivači sasvim nestanu iz uporabe da bi ih zamijenili novi koji doživljavaju sličnu sudbinu kao njihovi prethodnici. Prema korpusnim istraživanjima, trenutno najpopularniji pojačivači i u britanskom i u američkom engleskom su very, really, so i totally (Ito and Tagliamonte 2003: 266 ; Tagliamonte and Roberts: 2005, Bordet: 2015). Od ova četiri priloga, so je najčešći u kolokvijalnom jeziku mlađih generacija (Ito and Tagliamonte: 2003). Za potrebe ovog rada priložne pojačivače promatramo kao diskurzivne oznake zbog njihovog svojstva da izražavaju subjektivnost govornika. Studije koje se bave jezicima u kontaktu pokazale su da diskurzivne oznake, nakon imenica, glagola i veznika, spadaju među riječi koje se u jezike primatelje posuđuju češće od drugih riječi. U našoj analizi uspoređujemo uporabu priložnih pojačivača totalno i tako u korpusu hrvatskih tweetova i nekoliko korpusa općeg hrvatskog jezika kako bismo utvrdili može li se u tim korpusima uočiti razlika u njihovoj čestoći i načinu uporabe. Naša hipoteza jest da su, zbog utjecaja engleskog jezika, pojačajni prilozi tako i totalno češći u korpusu hrvatskih tweetova nego u korpusima općeg hrvatskog jezika. Naime, korisnici Twittera pripadaju mlađim generacijama koje su podložnije utjecaju engleskog jezika od starijih generacija. U prilog našoj hipotezi ide i zaključak Tagliamonte & Roberts (2005) koji navode da skupine koje su utjecajne u stvaranju i širenju novih pojačivača pripadaju upravo dobnoj skupini od 18 do 35 godina.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA