Naslov
Antisemitistički diskurs u varaždinskom tjedniku Hrvatsko jedinstvo iz 1941. godine i njegov utjecaj na hrvatski kolokvijalni jezik današnjice
(Anti-Semitic discourse in the Varaždin weekly Hrvatsko jedinstvo from 1941 and its influence on today's Croatian colloquial language)

Autori
Macolić, Klara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Skup
2. Jagićevi dani: komunikologija, filologija, metodika

Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 05.07.2022. - 06.07.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Nije recenziran

Ključne riječi
Antisemitizam ; hrvatski kolokvijalni jezik ; kognitivna teorija metafore ; kritička analiza diskursa ; Nezavisna Država Hrvatska
(Anti-Semitism ; cognitive theory of metaphor ; critical analysis of discourse ; Croatian colloquial language ; Independent State of Croatia)

Sažetak
Židovi su u Varaždinu bili mnogoljudna povijesna nacionalna manjina, iznimno involvirana u društveni, gospodarski, politički i kulturni život grada. Godine 1941., osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske i donošenjem rasnih zakona, Varaždin postaje prvi Judenfrei grad. Kao takav, smatran je oglednim primjerom postupanja sa Židovima. Za razumijevanje politički diktiranog antisemitistčkog diskursa ključna je studija slučaja, odnosno analiza varaždinskog tjednika Hrvatsko jedinstvo, čiji je vlasnik i izdavač bio Državni izvještajni i promičbeni ured. Člancima se pristupilo kroz dva istraživačka pitanja: 1.), Koja je vrsta metaforičkih scenarija, korištena pri opisivanju židovske nacionalne manjine u tjedniku Hrvatsko jedinstvo, uzrokovala društvenu segregaciju 1941. godine i 2.), Jesu li metaforički uzorci varaždinske periodike idejno bliski imaginariju antisemitističke propagande nacističke Njemačke? Odgovori su ukazali na srdonost metaforičkih izraza korištenih u Trećem Reichu i Nezaviskoj Državi Hrvatskoj, kojima se impliciralo na Židove kao na sugrađane obogaćene zahvaljujući škrtosti. Cilj istraživanja je kritičkom analizom diskursa i kognitivnom teorijom metafore ukazati na utjecaj povijesnog antisemitističkog diskursa na hrvatski kolokvijalni jezik današnjice, kada riječ Židov te njene izvedenice i dalje posjeduju jasnu negativnu konotativnu poruku (na primjer: Ne židovi!, Škrt si ko Židov.). Može se zaključiti da asocijativne moći jezika imaju snažne evokativne i konotativne poruke koje djeluju na emocije, poglede, vjerovanja i odluke ciljane skupine, čime tvore ideološku prtljagu za opravdavanje radikalnih političkih djelovanja. Stoga rezultati provedenog istraživanja ne doprinose isključivo boljem razumijevanju povijesnih zbivanja, već akumuliranim znanjem ukazuju na paradigmu, primjenjivu pri analizi suvremenih političkih sukoba i ekstremnih ponašanja kojima se isključuje drugost.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA