Naslov
Slika Dubrovnika u izvješćima stranaca, 1500.-1700.
(Image of Dubrovnik in the Accounts of Foreigners, 1500-1700)

Autori
Komaić, Katarina

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, preddiplomski

Fakultet
Odjel za humanističke znanosti (u osnivanju)

Mjesto
Dubrovnik

Datum
26.09

Godina
2019

Stranica
58

Mentor
Maslek, Jasenka

Ključne riječi
Dubrovnik, Dubrovačka republika, stranci, Francuzi, Španjolci, Talijani, Osmanlije, jadranska kontakt-zona, diplomacija, diplomatsko izviješće, putopis, epistula, kulturna povijest, historijska antropologija, imagologija, slika Drugog, kulturni identitet
(Dubrovnik, Dubrovnik Republic, foreigners, French, Spanish, Italian, Ottoman, Adriatic contact-zone, diplomacy, diplomatic account, travelogue, epistle, cultural history, historical anthropology, imagology, image of Other, cultural identity)

Sažetak
Predmet ove studije su slike i predodžbe o Dubrovniku i Dubrovčanima u periodu od 1500.-1700. zabilježene u izvješćima stranaca koji se susreću sa kulturno različitim dubrovačkim Drugim. Period u povijesti Sredozemlja obilježen ratnim sukobima između kršćanskog Zapada i osmanskog Istoka zapravo je vrijeme kada neutralni Dubrovnik na granici sukobljenih imperija postaje samo središte svjetskih zbivanja, pa u njemu borave brojni stranci, zbog posla, trgovine, izvještavanja, diplomatskih i drugih aktivnosti. Antropološki aspekt studije bavi osobnim svjedočanstvima stranaca koji su posjetili ili živjeli u Dubrovniku, od hodočasnika poput Fabrija i Guylforda, putopisaca i diplomata poput Rambertija, De Nicolaya, Fresne-Canaye i Evlije Čelebije, notara i učitelja poput Almaltea, ambasadora poput Zuñige, do liječnika poput Amatusa Lusitanusa i nadbiskupa poput Lodovica Beccadellija. Imagološki aspekt studije analizira predodžbe o Dubrovniku, od onih fizičkih (izgled samog grada i njegovih stanovnika) do apstraktnih vrijednosti koje se njima pripisuju, upotrebom metoda koje su proizašle iz komparatistike i novije vrijeme imagologije, poput intertekstualne analize različitih autora, analize tekst-kontekst – uzimajući u obzir sve faktore koji su mogli utjecati na izvjestitelja, na informacije koje oblikuje i na vrijednosti koji uspostavlja. Ishodišta studije su u okviru historijske antropologije i povijesti mentaliteta: dekonstrukcija reprezentacijskih modela kulturno- povijesnog identiteta Dubrovnika u dodirnom području, tzv. jadranskoj kontakt-zoni, način na koji je Dubrovnik upravljao slikom o sebi i drugima, utječući na formiranje specifičnog obrasca društvene prakse i svjetonazora koji i danas Dubrovniku daju prepoznatljiv kulturni identitet

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA