Naslov
COVID – 19 I NEKOLIKO " ZLATNIH " SAVJETA/DOBRIH PRAKSI/ZDRAVIH NAVIKA : moguće posljedice zbog nemogućnosti njihovih adekvatnih provedbi
(COVID – 19 AND A FEW "GOLD" TIPS/GOOD PRACTICES/HEALTH HABIT: possible consequences due to the impossibility of their adequate implementation)

Autori
Pavlović, Eduard ; Pešić, Vesna ; Jovanović, Paula

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, ostalo

Izvornik
Znanstveno-stručni skup Karlovački bioetički susreti-zdravlje od rođenja do smrti / Salopek, Igor - Karlovac : Opća bolnica Karlovac, 2022, 17-18

ISBN
978-953-49168-2-7

Skup
Znanstveno - stručni skup Karlovački bioetički susreti - Zdravlje od rođenja do smrti

Mjesto i datum
Karlovac, Hrvatska, 02.12.2022

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan

Ključne riječi
COVID-19, komorbiditet, ustaljeni savjeti, dobre prakse, zdrave navike
(COVID-19, comorbidity, established advice, good practices, healthy habits)

Sažetak
Nepune dvije godine ( tijekom 2020. i 2021. godine ), skoro pa svakodnevno se slušalo o broju zaraženih a onda i umrlih - što zbog same infekcije koronavirusom, što zbog drugih bolesti koje je taj virus fatalno zakomplicirao. Tada je osobito teško bilo čuti da je nekoga mladog i zdravog usmrtio koronavirus a izgledalo je ( kano nešto ) lakše prihvatiti da je netko preminuo jer je bio star i već od ranije bolovao od neke ili nekoliko drugih bolesti. Sada unatoč stanovite vremenske distance, razvidno boljeg poznavanja „ ponašanja“ koronavirusa i uz neprijeporno učinkovitu zaštitu cijepljenjem valja ( ipak ) nešto bolje razgrnuti prostor oko ( tada , a donekle i danas ) napose nesretnih starijih umrlih zbog koronavirusa ili sa koronomvirusom, ali ne samo njih - poglavito onih koji su bili kronični plućni bolesnici, šećerni bolesnici, srčani bolesnici ili koji su bili tjeskobni, depresivni odn. trpjeli zbog osjetilnih obmana i sličnog. Tada se, na primjer, nerijetko saznavalo da su neki stariji kronični plućni bolesnici, kloneći se inficirati, izbjegavali ( do tada njima donekle učinkovite ) stručne provedbe odgovarajućih fizioterapijskih vježbi disanja ili pozicijskih drenaža bronha. Isto tako saznavalo se da su neki od šećerni bolesnici bili prisiljeni ne pridržavati se ( do tada isto uvelike učinkovitih ) diatetskih mjera, pak i unatoč naknadno stečenog iskustva o izuzetnom značenju nužnosti mijenjanja ranijih (poprilično štetnih ) navika prehrane. Nadalje, saznavalo se da su neki od srčanih bolesnika koji su do tada rado tražili da im se svakodnevno, višekratno, u ležanju / sjedenju i po mogućnosti i u stajanju na obje ruke mjeri krvi tlak nerijetko odustajali od takve prakse-korisne navike. I konačno, saznavalo se da su neki postali svjesni da im nije na dulje vrijeme/ ili na dovoljno dugo vrijeme zbog anksioznosti, stanovite depresivnosti, nesanice ili ispada funkcija određenih osjetilnih organa „gnjaviti“ svog doktora, a napose ne neizostavno konzultirati se glede daljnje adekvatne provedbe (do tada donekle učinkovite) terapije. Gore navedeno osjetnije se ( izgleda ) intenziviralo kada je infekcija dosegla pandemijske razmjere, kada je virus počeo i mutirati, kada se i globalno krenulo za jako strogim epidemiološkim mjerama do razine blokade dotadašnjeg uobičajenog života što je uvelike ( još više ) ugrozilo i provedbe dobronamjernih savjeta, dobrih praksi ili korisnih navika čiji sadržaji su se reducirali ili pak "ugasli" na neko ne samo kraće nego nažalost i na stanovito dulje vrijeme poput npr. odlazak kroničnog plućnog bolesnika stručnom fizioterapeutu ili dolazak istoga u kuću korisnika, nadalje mogućnosti adekvatne opskrbe potrebitim živežnim namjernicama - što je uvelike omelo provedbu preporučene dijete kod šećernih bolesnika odn. devalviralo stečenu spoznaju o izuzetnom značenju promjena ranijih navika prehrane, a onda ( na primjer ) utjecalo i na pridržavanja „zlatnog pravila“ o redovitosti i ispravnom načinu mjerenja krvnog tlaka u velikog broja kroničnih srčanih bolesnika, a poglavito utjecalo na ponašanje mnogobrojnih anksioznih, depresivnih ili zabrinutih zbog upornih nesanica, kroničnih boli ili npr. ispada osjeta njuha ili okusa koji su ( nažalost ) nerijetko bili lišeni i imalo stručnijih informacija o npr. kako i koliko dugo uzimati sedativa / hipnotika /somnifera pak i određene analgetike zbog „isključivanja „ dotada učinkovitih nekih od fizikalnih metoda ili odgovarajućih psihoterapijskih postupaka i sl. Raspraviti je koliko su sva "zlata" vrijedni savjeti / dobre prakse i zdrave navike u velikog dijela ne samo starijih osoba, nego i svih drugih narušenog zdravlja ( op.aut.: ne samo onih u ovom raspravnom fokusu apostrofiran ih bolesnika - nekada, pa i sada, pogođenih koronavirusom /od prve alfa varijante, pa do trenutno još uvijek prisutnih podvrsta ) bila neizvedljiva ili se još uvijek ne mogu ( ili možda ne žele? ) u potpunosti provoditi .Stoga, ovaj tekst ( koji je ipak u načelu raspravnog karaktera ) ne samo što dotiče neka etička pitanjima u javnome zdravstvu, on bi ( možda) ujedno itekako mogao pomoći i nekim drugim humanističkim područjima potičući njihove znalce na novija istraživanja i promišljanja, posebno npr. drukčija filozofska odn. teološka viđenja i pristupe Ipak, ova pandemija ukazuje koliko određeni ustaljeni savjeti, dobre prakse i korisne navike mogu biti izuzetno učinkovite ako ih se isključivo ne shvaća kao dobro sročene mantre čiji sadržaji baš „jako“ ne obvezuju, točnije: o usporedbi različitih sustava pravila trebalo bi voditi računa kod izrade institucionalnog ustroja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA