Pregled bibliografske jedinice broj: 1241414
Od Račkog do Šišića: „pokret na slavenskom jugu“ kao agenda nacionalne historiografije
Od Račkog do Šišića: „pokret na slavenskom jugu“ kao agenda nacionalne historiografije // Ferdo Šišić i hrvatska historiografija prve polovice 20. stoljeća
Zagreb/Slavonski Brod, Hrvatska, 2019. (predavanje, nije recenziran, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1241414 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Od Račkog do Šišića: „pokret na slavenskom jugu“ kao
agenda nacionalne historiografije
(From Raški to Šišić: "movement in the Slaciv south"
as an agend og the national historiography)
Autori
Nekić, Antun
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Ferdo Šišić i hrvatska historiografija prve polovice 20. stoljeća
Mjesto i datum
Zagreb/Slavonski Brod, Hrvatska, 28-29.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Franjo Rački, Ferdo Šiši. historiografija
(Franjo Rački, Ferdo Šiši. historiography)
Sažetak
Autor u fokus izlaganja stavlja Šišićevu prvu veliku monografiju te gotovo jedinu koja nema karakter sintetskog nastojanja, „Vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić i njegovo doba: (1350-1416)“. Djelo je ogledni primjer Šišićeve erudicije te je i dan danas nezaobilazno kada se pristupni istraživanju kraja 14. i početka 15. stoljeća, a čitatelja još osupne količina izvorne građe koju je Šišić prikupio i utkao u to djelo. No kakvu poruku i pouku je Šišić nastojao dati golemom količinom činjenica koju je sklopio u narativ okosnica kojeg je figura Hrvoja Vukčića Hrvatinića? Kako bi se to razumjelo potrebno je sagledati utjecaj Franje Račkog i njegovih ideja o pokretu na hrvatskom/slavenskom jugu na Šišića. U tom pogledu Šišišćevo djelo obilježeno je podvojenošću: na faktografskoj razini podriva same temelje na kojima počiva teza Račkog, dok je istovremeno učvršćuje, makar je na pojedinim sukob s činjenicama bio tako velik da je morao „ublažiti“ zaključke Račkog, kojeg inače opširno citira pridajući mu status neprikosnovenog autoriteta. Kako bi objasnio tu podvojenost autor u prvi plan stavlja ideje o nacionalnoj povijesti i njenoj ulozi u mentalnom krajoliku ove dvojice autora, odnosno razmatra kako se u tom kontekstu oblikuju agende koje snažno obilježavaju hrvatsku historiografiju, pokazujući to na transformaciji ideje o hrvatskom/slavenskom pokretu u ideju o protudvorskom pokretu.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
