Naslov
ORGANIZACIJA I FUNKCIONIRANJE JAVNOG ZDRAVSTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(ORGANIZATION AND FUNCTIONING OF PUBLIC HEALTH IN THE REPUBLIC OF CROATIA)

Autori
Čolak, Krunoslav ; Gregurić-Bajza, Ninoslav

Izvornik
Društvena i tehnička istraživanja (2303-8462) (2022), Godina VIII, br. 2; 83-100

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
javne službe, javno zdravstvo, organiziranje, organizacijski subjekti, učinkovitost
(public services, public health, organizing, organizational subjects, efficiency)

Sažetak
Od pojave čovjeka potreba za zdravljem je primarna i u hijerarhiji potreba visoko rangirana ljudska potreba koju svaka osoba nastoji zadovoljiti. Krajem XVIII i početkom XIX stoljeća pojavom demokratskih društava kvaliteta zdravlja za najveći dio pripadnika zajednice određena je ponajviše učinkovitošću organizacijskih subjekta koji na trošak države skrbe o zdravlju nacije. Skrb o zdravlju u društvu pozicionira se kao društvena djelatnost od javnog interesa, a organizacijski subjekti čine javni zdravstveni sustav i svrstavaju se u javne službe. Stoga, subjekti koji o trošku države (poreznih obveznika) putem kvalificiranih djelatnosti djelatno implementiraju povjerena proračunska sredstva u zdravlje građana imaju veliku društvenu odgovornost. Javni zdravstveni sustav u Republici Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina kontinuirano je izložen kritici u javnom diskursu u svezi učinkovitosti i racionalnosti, odnosno pod povećalom javnosti su organizacija i funkcioniranje javnog zdravstva u Republici Hrvatskoj. U hrvatskoj se javnosti raspravlja o potrebi korjenitih reformi javnog zdravstvenog sustava dok oni koji upravljaju sustavom kontinuirano donose prijedloge strategije reforme javnog zdravstva. Prevladavajući kritički osvrti usmjereni su na analizu cost-benefit (analiza troškova i koristi), odnosno isporučuje li utrošak materijalnih sredstava za potrebe javnog zdravstva primjerenu zdravstvenu zaštitu hrvatskih građana. Najšira hrvatska javnost dominantno ističe problem u svezi s tzv. „listama čekanja“ unatoč mnogobrojnim organizacijskim subjektima u sustavu javnog zdravstva. S druge strane, interna javnost opetovano upozorava na nedostatak ljudskog potencijala u javnom zdravstvu čemu značajno pridonosi fluktuacija zaposlenika i starosna struktura medicinskog osoblja, kojoj u znatnoj mjeri doprinosi i važeće radno-pravno zakonodavstvo. Manjak kadra posljedično nameće potrebu za povećanim prekovremenim radom koji utječe na kvalitetu zdravstvene usluge dok istovremeno prekovremeni rad nije valoriziran na primjeren način, niti sada važeće radno-pravno zakonodavstvo omogućuje njegovu veću fleksibilnost. Razvojem znanosti i tehnologije implementiranih u zdravstvenu praksu značajno se povećavaju troškovi zdravstvene zaštite. Iz hrvatskog državnog proračuna na godišnjoj razini za potrebe javnog zdravstva izdvajaju se značajna sredstva, preko dvadeset milijardi kuna. Hrvatska se svrstava u 2/3 država članica EU koje s preko 70% financiraju rashode zdravstvenih usluga građanima. Opseg rashoda potencijalno predstavlja problem za održivost javnih financija, posebno u kontekstu sve starijeg stanovništva, na što zorno ukazuje popis stanovništva iz 2021. godine. U dobnoj skupini od 60 do 64 godine je gotovo 300 000 stanovnika što je najbrojnija skupina u donosu na niti 3, 9 milijuna ukupnog stanovništva u Republici Hrvatskoj. Cijena zdravstvene zaštite je zahtjevna tema koju je potrebno posebno obraditi dok se u radu osvrćemo prvenstveno na organizacijske aspekte javnog zdravstva i čimbenike koji utječu na entropiju.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Ekonomija, Pravo, Informacijske i komunikacijske znanosti

POVEZANOST RADA